VELIKI stranački blokovi lijevog i desnog centra koji su zajedno činili uvjerljivu većinu u Europskom parlamentu izgubili su je na ovim izborima.

Mjesta koja su Europska pučka stranka (EPP) te Socijalisti i demokrati (S&D) izgubili u parlamentu u kojem postoji ukupno 751 mjesto za 28 zemalja članica dobili su nacionalisti, zeleni i liberali. 

>> Izbori u EU: Veliko slavlje ekstremne desnice

Izlaznost je najveća više od 20 godina, nakon što je sve to vrijeme bila u padu. Prosjek izlaznosti u 28 zemalja članica bio je 51%, dok je Danskoj bio rekordnih 63%. U Mađarskoj i Poljskoj bio je dvostruko viši nego na prošlim izborima. 

Analitičari sad kažu da će EPP formirati "veliku koaliciju" sa S&D-om, ali trebat će im i podrška liberala i zelenih. 

Nacionalisti, odnosno krajnja desnica, pobijedili su u Francuskoj i Italiji, a ovisno o tome kako ih definiramo, i Fidesz Viktora Orbana u Mađarskoj te Pravo i pravda premijera Mateusza Morawieckog u Poljskoj. 

Međutim, neki politički analitičari također ističu da desne i populističke stranke nisu ostvarile rezultat kakav su uoči izbora najavljivale.

Pučani i socijalisti i dalje najjači, ali liberali ili zeleni im trebaju za koaliciju

EPP i S&D, unatoč znatnim gubicima, ostaju dvije najjače grupe sa  178 mandata (38 manje nego dosad) za pučane i 153 zastupnika (34 manje nego u dosadašnjem sazivu) za socijaliste. Usto, pučani ipak neće imati manje mjesta nego tri nacionalističke grupe zajedno, kao što se predviđalo.

Europa nacija i sloboda, Europa slobode i demokracije i Europski konzervativci i reformisti, čak i ako se u novom sazivu parlamenta ujedine, imat će 172 mjesta, 6 manje od pučana. U prošlom sazivu su imali 154 - dakle, napredovali su, ali ne toliko koliko su se nadali.

Liberali su treća po snazi skupina, koja ima 109 mandata, 40 više nego dosad. No valja napomenuti da taj rast uvelike duguju znatnom pojačanju u svom klubu - zastupnicima s liste francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji su se najavili pridružiti liberalima.

Zeleni su dobili 64 mandata,12 više nego dosad. To znači da proeuropske stranke ostaju u većini u parlamentu.

Macronova stranka Naprijed, republika dobila je 22,3% glasova i 21 mjesto, 9 više nego što je imala dosad, no ipak nema razloga biti zadovoljna. Izgubila je od Nacionalnog skupa (bivše Nacionalne fronte) Marine Le Pen koja je dobila 23,3% glasova, odnosno 22 mjesta. To je posebno značajno s obzirom da je Macron dramatično upozorio da se ovi izbori održavaju "u najopasnijem trenutku za Europu od Drugog svjetskog rata".

Pa ipak, brojke jasno pokazuju da se radi o vrlo malenoj razlici koja i nije neočekivana s obzirom na to da je Macron opterećen vrlo niskom popularnošću i višemjesečnim nasilnim prosvjedima Žutih prsluka protiv njegovih poreznih reformi.

U Italiji je nacionalistička Liga potpredsjednika vlade Mattea Salvinija pobijedila na europskim izborima s 27 posto glasova, ispred umjereno lijeve Demokratske stranke s 21 posto i populista Pokreta pet zvijezda s 18 posto.

U Njemačkoj zeleni drugi, Alternativa za Njemačku četvrta

U Njemačkoj su vladajuća Kršćansko-demokratska unija kancelarke Angele Merkel i Socijaldemokratska stranka pretrpjele snažne gubitke. Ipak, demokršćani su ostali prvi s 28,7%, dok su socijaldemokrati pali na treće mjesto sa samo 15,6% glasova.

Stranka zelenih s 21,8 posto na drugom mjestu ostvarila je povijesno najbolji rezultat na nekim izborima na saveznoj razini, s dvostruko više glasova nego na prošlim izborima. Desničarsko-populistička Alternativa za Njemačku na četvrtom je mjestu s 10,8% glasova - nešto više nego na zadnjim EU izborima, ali nešto manje nego na zadnjim parlamentarnim izborima. 

Konzervativna Narodna stranka austrijskog kancelara Sebastiana Kurza pobjednik je izbora za Europski parlament u Austriji s 34 posto. Oporbeni socijaldemokrati dobili su 23,5 posto, a krajnje desna Slobodarska stranka 17,5 posto.

U Španjolskoj su socijalisti Pedra Sancheza nedugo nakon parlamentarnih pobijedili i na europskim izborima. Dobili su 28 posto glasova, a konzervativci iz Narodne stranke 17 posto. 

U Velikoj Britaniji trijumfirao Farage, May doživjela potop

U Velikoj Britaniji, koja se donedavno nadala da na izbore neće ni morati, apsolutno je trijumfirala prosvjedna Stranka za Brexit desnog populista Nigela Faragea s 31 posto glasova ispred laburista predvođenih socijalistom Jeremyjem Corbynom s 19,1 i liberala s 18,9 posto glasova. Glasači su oštro kaznili vladajuće konzervativce premijerke na odlasku Therese May koji su četvrti s 12 posto. 

U Grčkoj je oporbena stranka Nova Demokracija pobijedila na izborima za Europski parlament (33,3% glasova) ispred vladajuće Sirize premijera Aleksisa Ciprasa (23,9%), koji je odmah sinoć najavio nove izbore. 

Odbacivanje istrošenog statusa quo i traženje progresivne ili nacionalističke alternative

Rezultat ovih izbora reflektira tendenciju koja je već očita na nacionalnim izborima diljem EU-a, piše Katya Adler u analizi za BBC - odbacivanje statusa quo. Desni i lijevi centar koji se već desetljećima izmjenjuju na vlasti u najvećim zemljama EU-a, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj, zadobili su težak udarac. Glasače u ovim i drugim strankama privukle su stranke alternative koje bolje odražavaju njihove vrijednosti i prioritete.

Neke je privukla nacionalistička desnica koja obećava suzbijanje imigracije, što je u skladu s prioritetima koje glasači iznose na ispitivanjima europskog javnog mnijenja. Također, nacionalisti i populisti su im obećali više moći za državne parlamente umjesto za nadnacionalne institucije u Bruxellesu, u skladu s vizijom "Europe nacija", kako ju je nazvala Le Pen. 

No brojne druge glasače privukla je proeuropska i progresivna alternativa trenutnom establišmentu koja zagovara zajednički europski odgovor na izazove poput klimatskih promjena, sve većeg utjecaja Kine i Rusije i rastućeg populizma - zeleni i liberali. 

"Suočeni smo sa sve manjim centrom u Europskom parlamentu. Centrom ovih stranaka koje vjeruju u budućnost Europe, koje žele ojačati Europu, koje žele imati ambiciozni pristup budućnosti Europe", zaključio je kandidat pučana za budućeg predsjednika Europske komisije, Nijemac Manfred Weber. 

Nasuprot razočaranju Webera i drugih kandidata centra, Le Pen je sinoć bila trijumfalistički raspoložena. "Vidim pobjedu za narod koji je s ponosom i dostojanstvom vratio moć večeras", rekla je uz ovacije obožavatelja. 

Da, glas njenih istomišljenika bit će glasniji nego ikad u EU parlamentu, ali neće biti dominantan. Parlament će i dalje većinski proeuropski raspoložen, no uz veću polarizaciju i teže donošenje odluka nego ikad dosad.

O tome u kojem će smjeru voditi Europu ipak prvenstveno ovisi o tome tko će postati novi predsjednik Europske komisije, o čemu će se lideri EU zemalja članica pokušati dogovoriti već u utorak u Bruxellesu.