ANALIZIRAJUĆI učinkovitost upravljanja sustavima za navodnjavanje u Hrvatskoj, Državni ured za reviziju otkrio je brojne slabe točke u tim sustavima te istaknuo da država nema pouzdane i objedinjene podatke o površinama koje su pokrivene sustavima za navodnjavanje. Revizijom je utvrđeno i da se dio izgrađenih sustava ne koristi ili se ne koristi u punom kapacitetu, a da Ministarstvo poljoprivrede o tome nema cjelovite podatke i ne poduzima odgovarajuće aktivnosti.

Državni ured upozorio je i da nisu donesene odluke o visini i obvezi plaćanja naknade za navodnjavanje te nije obračunavana i naplaćivana naknada za sustave koji su započeli s radom. Utvrdio je i da je tek s oko 50 posto ostvaren cilj iz Nacionalnog projekta navodnjavanja od 2006. do 2020. godine o izgradnji sustava za navodnjavanje na 65.000 hektara.

Optimističnim mu se ne čini ni nadolazeće vrijeme. Državni ured za reviziju utvrdio je, naime, da nisu doneseni planski dokumenti potrebni da se ostvari cilj iz Strategije poljoprivrede do 2030. o nastavku izgradnje sustava za navodnjavanje na dodatnih 25.000 hektara, pa će, s obzirom na razdoblje provedbe i osigurana sredstva, taj cilj biti teško ostvariv.

Planovi doneseni, sustavi nisu izgrađeni

Državna revizija u svom izvješću navodi da su sve županije, osim Krapinsko-zagorske, donijele planove navodnjavanja i da su sve, osim Varaždinske, to učinile do 2010., dakle prije više od 10 godina, a da do konca 2022., čak deset županija i Grad Zagreb, nisu izgradili nijedan sustav javnog navodnjavanja.

Inače, Krapinsko-zagorska županija plan navodnjavanja nije donijela jer je utvrdila kako na njezinom području nema poljoprivredne proizvodnje koja bi bila pogodna za javno navodnjavanje.

Kada je o županijama riječ, Državni ured je utvrdio da su one ulagale u 96 građevina javnog navodnjavanja, od čega je izgrađena 21 s obuhvatom oko 7600 hektara. Navodnjavati se, međutim, može oko 2200 hektara, a ostalih 5400 hektara ne, jer korisnici nemaju opremu za to.

Još je porazniji podatak da je tijekom 2022. navodnjavano tek nešto više od 1300 hektara poljoprivrednog zemljišta. Navodnjavalo ih je 105 korisnika od njih 127 koji su u 2022. imali opremu za priključenje na sustave navodnjavanja.

Gotovo milijarda kuna uložena u navodnjavanje

Iznos koji su do konca 2022. godine županije uložile u sustave javnog navodnjavanja dosegnuo je 967 milijuna kuna, navodi se u izvješću.

Najviše se ulagalo u Vukovarsko-srijemskoj (235 milijuna kuna), Istarskoj (208 milijuna) i Virovitičko-podravskoj (175 milijuna) županiji.

U prvoj od tih županija ulagalo se u sustave Opatovac, poljoprivredno dobro Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci, Sopot, Blata – Cerna, Lipovac i Ervenica, u Istarskoj u sustave Valtura i Červar Porat – Bašarinka te u projektnu i drugu dokumentaciju za druga tri sustava. Ulaganja u Virovitičko-podravskoj županiji odnose se na tri sustava (Kapinci – Vaška I. faza, Đolta I. faza i Novi Gradac – Detkovac), dok je za šest sustava ulagano u projektnu i drugu dokumentaciju

"Češljajući" više od šest mjeseci predmetnu materiju, od sredine svibnja do početka prosinca 2023. godine, Revizija je utvrdila i da županije koje upravljaju sustavima za navodnjavanje nemaju evidencije s podacima potrebnim za upravljanje sustavom, podatke o njegovu obuhvatu, ulaganjima, tehnologiji, vlasništvu nad zemljištem, kulturama koje se uzgajaju, navodnjavanoj površini.  Nisu prikupljani ni podaci o prirodu kultura na navodnjavanom zemljištu kako bi se utvrdili učinci navodnjavanja.

Ni nakon deset godina, nema Katastra vodnih građevina

No svoj posao nisu radili ni drugi. Tako su Hrvatske vode trebale do studenoga 2012. ustrojiti Katastar vodnih građevina, no do revizije, dakle do druge polovice prošle godine, Katastar nije ustrojen.

Hrvatske su vode djelomično odradile posao oko Registra korištenja voda za navodnjavanje, ustrojile su ga, ali u njemu nema podataka o obuhvatu sustava, režimu navodnjavanja, korisnicima itd.

Ured je utvrdio i da Ministarstvo poljoprivrede ne sastavlja izvješće o provedbi Nacionalnog plana navodnjavanja u vezi s ciljevima poljoprivredne politike, a izvješća o stanju poljoprivrede ne sadrže istovjetne i u potpunosti usporedive podatke.

Da bi se stvari dovele u red, a sustav profunkcionirao na pravi način, Državni ured za reviziju u Objedinjenom izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti dao je 119 naloga i preporuka. Izvješće je objavio na svojim službenim internetskim stranicama.