ČASNE sestre iz samostana Sv. Križa u Zagrebu odgovorne su za neurednu situaciju u šumi koja se nalazi između zagrebačkih ulica Zatišje i Šestinski dol, piše Faktograf.

Putevi kojima su nekada prolazili građani sada su zakrčeni otpiljenim granama stabala, a neke od grana vise s krošnji te predstavljaju opasnost za eventualne prolaznike. Vlasnik terena sa šumom je samostan Milosrdnih sestara Sv. Križa koji se ujedno nalazi u blizini.

Časne sestre su stabla posjekle prošlo ljeto na terenu koji je označen kao klizište i zato se mještani boje potencijalnih odrona. Premda se teren nalazi u širem centru Zagreba, gradske i državne službe nisu zadužene za njegovu kontrolu i praćenje. Održavanje klizišta je zadaća vlasnika, u ovom slučaju samostana. Zbog ilegalne sječe je i Državni inspektorat posjetio samostan.

"Obilježeno je preko 100 stabala, časne su dobile opomenu Inspektorata"

Faktograf su o slučaju ilegalne sječe obavijestili mještani kojima je zasmetao način na koji je sječa učinjena. Osobito ih je zasmetao nered koji ni više od pola godine nakon sječe nije uklonjen. Navode da se sječa dogodila prošlo ljeto te da je obilježeno preko 100 stabala.

“Riječ je o uglavnom zdravom, tehničkom drvu, oko 80 balvana je bilo izvučeno i poredano, a potom odvezeno. Sama sječa trajala je skoro mjesec i pol dana”, kazao je Faktografu čovjek koji živi u obližnjoj ulici. Navodi da je teren posjetila i inspekcija i da su časne sestre dobile opomenu da moraju uspostaviti šumski red.

Čovjek je također rekao kako mu je jedna od časnih kazala kako je drvo namijenjeno za prodaju kako bi se prikupila sredstva za izgradnju hospicija na Vrhovcu. Da časne sestre skupljaju novac za hospicij može se provjeriti na internetu gdje piše da su ovih dana organizirale donatorsku večeru u hotelu Sheraton. Isto su napravile i krajem prošle godine.

Faktograf je pitao Hrvatske šume jesu li upoznati sa sječom na klizištu i je li ona obavljena protuzakonito, na što su odgovorili da navedena šuma nije pod njihovom ingerencijom s obzirom na to da se nalazi na privatnom terenu. Sličan odgovor dao je i Grad Zagreb.

Časna sestra rekla da nema opasnosti od klizišta, što nije istina

Faktograf se čuo s časnama iz samostana na Vrhovcu, a prvi put je bio krajem ožujka, 10-ak dana nakon upita samostanu na koji nije stigao odgovor. Tada je novinarki glavna časna sestra Finka kazala kako oni imaju sve dozvole od Ministarstva poljoprivrede zaduženog za privatne šume, da je šumski red pretežito uspostavljen, a livada počišćena te da je ostao još maleni dio granja koje treba izvući iz šume.

U vezi tvrdnji da postoji opasnost od klizišta, Finka je rekla da je samostan tu već 100 godina, da nije bilo nikakvih klizišta te da stručnjaci ne bi rekli da treba odrezati stabla kada bi to bilo opasno.

No, informacije časne sestre Finke o šumskom redu nisu bile potpuno točne. Iz Faktografa su šumu posjetili ponovno 21. travnja i utvrdili kako šumski red još nije uspostavljen jer građani još uvijek ne mogu proći kroz to područje od drveća. K tome, Finka je prenosila netočnu informaciju kada je rekla da ne postoji opasnost od klizišta.

Inspektorat potvrđuje navode mještana

U međuvremenu, stigao je odgovor Državnog inspektorata koji potvrđuje navode stanovnika ulice Zatišje, a to je da je inspekcija zbog sječe posjetila šumu koja im se nalazi u naselju.

Inspektorat navodi kako je nadzorom utvrđeno da je od 16. do 19. listopada prošle godine izvršena sječa 25 doznačenih stabala hrasta kitnjaka i nekoliko manjih stabala običnog graba te da je drvni sortiment izvučen iz sastojine, a šumski red nije uspostavljen.

“Protiv počinitelja, šumarska inspekcija Državnog inspektorat podnijela je optužni prijedlog zbog izvođenja šumarskih radova bez registracije i licencije  u skladu s člankom 50. stavak 1. Zakona o šumama, za što je isti u prosincu proglašen krivim”, stoji u odgovoru Državnog inspektorata.

No, u Zakonu o šumama, u članku 87. koji se odnosi na prekršaje malih šumoposjednika, jasno se navodi da će se novčanom kaznom od 1320 do 2650 eura kazniti mali šumoposjednik ako, među ostalim, “za izvođenje šumarskih radova ne angažira licenciranog i registriranog izvođača, a za stručne poslove ne angažira ovlaštenog inženjera”.

Inspekcija nije kaznila samostan, već šumara kojeg je angažirao samostan

Inspekcija je, protivno zakonu, odlučila da neće kazniti samostan, već da će kaznu dobiti samo šumar koji je izvodio radove. Šumara je angažirao samostan.

Faktograf je zanimalo zašto inspekcija nije podnijela optužni prijedlog protiv samostana koji je šumoposjednik, kada sam Zakon o šumama to predviđa. Inspekciji su naveli da su prije 10-ak dana posjetili teren i kako šumski red još nije uspostavljen. Pitali su čija je to točno odgovornost i koje su nadležnosti Inspektorata po tom pitanju.

Odgovorili su kako protiv vlasnika terena nije podnesen optužni prijedlog jer je uredno podnesen zahtjev za doznakom stabala. To je točno, ali i dalje ne objašnjava zašto protiv šumoposjednika nije podnesen optužni prijedlog ako je angažirao nelicenciranog izvođača, što Zakon o šumama predviđa. Inspektorat je ignorirao pitanje o neuspostavljanju šumskog reda.

Nije jasno zašto je šumar kažnjen

Iz zagrebačkog Općinskog prekršajnog suda su rekli da je optuženi šumar izvršio je sječu stabala upravo na molbu časnih sestara. Na teret mu se stavljalo da je počinio prekršaj iz članka 50., stavak 1. Zakona o šumama, kažnjiv po članku 92., stavak prvi, točka deset tog istog Zakona.

Članak 50. Zakona o šumama govori kako šumarske radove mogu izvoditi isključivo za te poslove licencirani i registrirani izvođači, a stručne poslove za to ovlašteni inženjeri. No, članak 92. točka 10. (po kojem je nelicencirani šumar kažnjen) odnosi se na prekršaj fizičke osobe koja nije šumoposjednik, a koja se motornim vozilom vozi van šumskih prometnica bez dozvole šumoposjednika.

Nejasno je li šumar kažnjen jer je izvodio šumarske radove bez licence i registracije, kako su nam naveli iz inspektorata, ili jer se vozio motornim vozilom van šumskih prometnica bez dozvole časnih sestara. Taj scenarij je pomalo nelogičan budući da je navedeni šumar sječu obavio upravo na zamolbu časnih sestara, piše Faktograf.

Šumar je priznao prekršaj te je proglašen krivim i kažnjen s 300 eura uz troškove postupka od 14 eura. Sestra Finka je upitana je li upoznata s time da je šumar koji je izvodio radove završio na sudu jer su ga angažirale. Rekla je da nije znala.

Zaposlenik Hrvatskih šuma preporučio časnama šumara

Prema Elaboratu sa smjernicama gospodarenja koji nam je poslala časna sestra Finka, Ministarstvo poljoprivrede ukupno je doznačilo 103 stabla u navedenoj šumi ukupne drvne mase oko 144.34 m3. Radi se o hrastu kitnjaku, bagremu, pitomom kestenu, običnom grabu i tvrdoj bjelogorici.

U istom elaboratu piše kako šumski red mora biti uspostavljen tri mjeseca nakon sječe. Faktograf je pitao zašto šumski red, pola godine nakon sječe, još nije uspostavljen, časna je rekla da se šumar koji je radio radove razbolio te da trenutno ne može dovršiti posao do kraja.

Novinarku je zanimalo i jesu li u samostanu bili upoznati s tim da šumar nije registriran. Sestra Finka je rekla da im je izvođača radova preporučio zaposlenik Hrvatskih šuma Ljupko Bagarić. Kaže da im je bio velik problem naći radnika koji bi obavio šumske radove pa im je zato Bagarić ponudio pomoć.

Bagarić nije puno rekao Faktografu, ali je potvrdio da je izdao popratnicu. Radi se o ispravi koja se izdaje prije transporta drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda i drva posječenog izvan šume i šumskog zemljišta, a izdaje ju licencirani izvođač. Taj dokument sadrži informacije o količini drva izvučenog iz šume, o tome je li posječeno za vlastitu upotrebu ili za prodaju te koja je njegova krajnja destinacija, odnosno kojem kupcu i u koje skladište ide.

Gdje je završilo drvo?

Više od 100 stabala koja su doznačena imaju određenu ekonomsku vrijednost. Bagarić je upitan zna li možda gdje je završilo drvo, na što je odgovorio. “Ne znam kome su to one prodale”, rekao je i kasnije naveo da ne zna gdje je to završilo. "Ili u pilani ili je to poklonjeno", kazao je i dodao da je on vjernik i da pomaže Crkvi bez obzira na sve.

Faktograf je htio saznati koja je točno bila njegova uloga u sječi pa su Hrvatskim šumama poslali još jedan upit, budući da su na prvi odgovorili da privatne šume nisu pod njihovom nadležnošću.

Iz Hrvatskih šuma su nam odgovorili kako oni nisu obavljali doznaku stabala u predmetnoj šumi, iako Hrvatske šume, s najvećim brojem zaposlenih ovlaštenih šumskih inženjera, mogu obavljat poslove iz područja šumarstva za sve faze pripreme, izvođenja i nadzora radova. Potvrdili su kako je Ljupko Bagarić zaposlenik Hrvatskih šuma.

“Milosrdne sestre sv. Križa obratile su se kolegi ovlaštenom inženjeru šumarstva Ljupku Bagariću, dipl.ing.šum. zaposlenom u Hrvatskim šumama za uslugu premjere, obilježavanja i izdavanja teretnog lista (popratnice) za oblo i prostorno drvo, što je kolega Ljupko Bagarić i učinio temeljem propisa koji uređuju ovo područje”, odgovorili su iz Hrvatskih šuma.

Klizište

Dio posječene šume nalazi na terenu označenom kao područje na kojem postoji opasnost od klizišta. To se vidi na karti nastaloj  u sklopu projekta “Primijenjena istraživanja klizišta za razvoj mjera ublažavanja i prevencije rizika PRI-MJER”, a koju su izradili istraživači sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Mještani su rekli da se prije 20-ak godina na tom mjestu dogodio odron te da se klizište aktiviralo tek 100 metara od zgrade. U publikaciji Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofe, stoji da su klizišta razorne pojave, nerijetko potpomognute ljudskim djelovanjem.

Cijeli članak Faktografa o ilegalnoj sječi na klizištu u Zagrebu pročitajte ovdje.