HRVATSKA ispunjava sve uvjete za pristupanje šengenskom prostoru i s optimizmom očekuje da će taj proces uskoro biti dovršen, izjavio je danas hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

"S obzirom da ispunjavamo sve uvjete, mi smo optimisti da će se proces pristupanja šengenskom prostoru uspješno privesti kraju", rekao je Božinović u Luksemburgu, gdje je sudjelovao na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU.

Ministri su na sastanku razgovarali o općem stanju šengenskog područja, s posebnim naglaskom na upravljanju vanjskim granicama. Češko predsjedništvo je upoznalo ministre s trenutačnim stanjem u pogledu proširenja šengenskog prostora.

"Ne vjerujem da ćemo u Schengen ući s Bugarskom i Rumunjskom"

Uz Hrvatsku, koja konačnu odluku očekuje do kraja godine, na pristupanje prostoru bez unutarnjih graničnih kontrola već godinama čekaju Bugarska i Rumunjska.

Na pitanje hoće li možda sve tri zemlje ući u paketu, Božinović je rekao da Hrvatska podržava ulazak Bugarske i Rumunjske, ali da ne misli da će doći do zajedničkog ulaska.

"Ne bih rekao da se radi o pristupu da bude paket. Svaka se zemlja ocjenjuje po onome što je ispunila, a mi smo sigurni, a što je više puta i potvrđeno da smo ispunili sve uvjete za ulazak u Schengen", rekao je.

Za Bugarsku i Rumunjsku još od 2011. godine postoji prijedlog da ih se primi u Schengen, imaju i pozitivno mišljenje Europskog parlamenta, ali je njihov ulazak blokiran u Vijeću EU. Više o njihovim izgledima da uđu zajedno s Hrvatskom znat će se kada se objave rezultati evaluacije koja je u tijeku o njihovoj spremnosti za Schengen, a koji će biti objavljeni 26. listopada.

Broj migranata raste pred dolazak zime

Jedna od najvažnijih tema na današnjem sastanku bila je rasprava o kretanjima na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, na kojoj je ove godine zabilježen velik porast broja migranata.

Europska unija je pod sve većim migrantskim pritiskom na zapadnobalkanskoj ruti, ali i na ostalim rutama. Ono što je netipično jest da u ovo doba godine, u duboku jesen i pred dolazak zime obično pada broj dolazaka, ali ove godine raste.

Također se osim Sirijaca, Iračana i Afganistanaca koji su i dalje najbrojniji, pojavljuju državljani nekih zemalja kojima zapadni Balkan nikako nije na putu. Za to je odgovorna vizna politika nekih zemalja, prije svega Srbije, ali i Albanije i BiH.

Srbija, čiji građani mogu u EU bez viza, našla se na udaru jer ima bezvizni režim sa zemljama koje ne priznaju Kosovo poput Burundija, Indije, Kube, Tunisa. Iz tih zemalja bilježi se veliko povećanje dolazaka migranata koji onda iz Srbije nastavljaju prema EU.

Porast od 87% dolazaka ilegalnih migranata

Božinović kaže da se u Hrvatskoj ove godine bilježi porast od 87 posto dolazaka ilegalnih migranata u odnosu na prošlu godinu.

"Mi po prvi put imamo vrlo velike brojeve migranata iz Burundija, Indije, Kube, što je nešto s čime se susrećemo prvi put, ali ne samo Hrvatska nego i druge članice EU. Ti ljudi dolaze zrakoplovima najčešće u Beograd i onda kreću dalje, bilo preko BiH i Hrvatske, bilo preko Mađarske", kaže Božinović.

Prema diplomatskim izvorima, u EU postoji velika odlučnost da se to pitanje riješi slično onom u slučaju Bjelorusije, koja je u jesen prošle godine pozivala migrante s Bliskog istoka i onda ih upućivala u Poljsku. Stoga će rasti pritisak na Srbiju i druge zemlje zapadnog Balkana da se usklade s viznom politikom EU.

Sljedeći tjedan u okviru Berlinskog procesa u glavnom gradu Njemačke sastat će se ministri unutarnjih poslova s kolegama iz regije na temu migracija, nakon toga predviđen je još jedan sastanak u Pragu, a onda početkom studenoga u Tirani Trojka EU sastaje se s ministrima unutarnjih poslova zemalja zapadnog Balkana.

Božinović potpisao suradnju s EPPO-om

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson namjeravaju posjetiti to područje, kao i njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser.    

Na marginama sastanka Vijeća, ministar Božinović je potpisao u četvrtak dokument o suradnji Ministarstva unutarnjih poslova s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO).

"Mi smo potpisali radnu suradnju s EPPO-om što će omogućiti pristup informacijama iz baze podataka MUP-a i europskim tužiteljima. To je i inače obveza i to će im olakšati posao", rekao je Božinović.

"Hrvatska čini i činit će sve da financijski interesi EU budu zaštićeni u najvećoj mogućoj mjeri. Hrvatska kao i druge zemlje u velikoj se mjeri oslanjaju na fondove EU i onda je normalno da sve institucije koje raspolažu tim sredstvima to čine odgovorno, a da oni koji su zaduženi za otkrivanje eventualnih kaznenih djela također budu efikasni", rekao je Božinović.