SKUPINE koje zagovaraju prava južnoafričke etničke grupe Afrikanera danas su objavile da njezini članovi ne žele napustiti Južnoafričku Republiku usred spora u pogledu odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa, po kojoj zemlji kani obustaviti pomoć, kao razlog navodeći rasnu diskriminaciju bjelačke manjine.

"Mi se ne želimo preseliti drugdje i od naše djece nećemo tražiti da se sele u druge zemlje", rekao je Kallie Kriel, izvršni direktor nevladine organizacije AfriForum, predstavnik bjelačke zajednice koja govori afrikaans.

Kriel je kazao da će surađivati ​​s južnoafričkom i američkom vladom u nastojanju da se pronađe rješenje za probleme Afrikanera.

Konferenciju za novinare održali su pripadnici AfriForuma i sindikata Solidarnost kao reakciju na Trumpovu izvršnu uredbu objavljenu jučer, kojom se nudi preseljenje afrikanerskih izbjeglica.

Bijelci posjeduju većinu privatnog zemljišta

Bjelačko stanovništvo Južnoafričke Republike, koje čini manje od 10 posto stanovništva, i danas posjeduje većinu privatnog zemljišta u zemlji, čak i nakon više od 30 godina od ukidanja rasističkog apartheida.

Južnoafrička vlada je danas priopćila da je Trumpova izvršna uredba "kampanja dezinformacija i propagande" i da joj nedostaje "činjenične točnosti".

Potomci Nizozemaca i francuskih protestanata

Etničku grupu Afrikanera čine potomci nizozemskih doseljenika i prognanih francuskih protestanata. 

Premda se Afrikaneri ispočetka nisu profilirali kao posebna etnička grupa, nakon britanskog osvajanja kolonije Cape na jugu Afrike krajem 18. stoljeća, do izražaja su počele dolaziti i jezične i kulturne, ali i političke razlike između Afrikanera i Angloafrikanaca. Afrikaneri su dotad već razvili poseban kreolski jezik zvan afrikaans. 

Danas mnogi naziv Afrikaner smatraju "politički nekorektnim" je je to podsjetnik na prevladanu mračnu prošlost.