MADA je Mars hladan, prašnjav i (barem koliko znamo) beživotan planet, to ne znači da je na njemu sve nepomično i tiho kao usred noći na nekome groblju. Svašta se ondje zbiva; potresi, oluje, pješčani vrtlozi.

Primjerice, u svibnju smo na Marsu zabilježili rekordan potres koji je bio najmanje pet puta jači od prethodnog rekordera. Još uvijek nije poznato što ga je točno uzrokovalo, ali se definitivno radi o neobičnom fenomenu. Naime, osim što se radilo o najjačem potresu do sada uočenom na Crvenom planetu, bio je i najdulji - tresao je planet cijelih deset sati.

>> Čudan potres na Marsu: Jači od svih do sada zajedno, trajao 10 sati. Ne zna se uzrok

Neke od tih pojava smo snimili kamerom i vidjeli kako izgledaju, neke smo zabilježili instrumentima, a nekima smo uhvatili zvuk. Zbog razvoja znanosti, naš doživljaj Marsa se na neki način pretvorio u gledanje filma u 3D tehnologiji, a sada smo dobili ulaznice za sjedala u prvom redu - snimljeno je "hroptanje" prolazećeg pješčanog vraga. 

Što su pješčani vragovi?

Pješčani vragovi (engl. dust devils) su zapravo vrtlozi prašine; odnosno rotirajući tokovi vrućeg zraka. Obično dosegnu visinu od nekoliko desetaka metara, ali znaju biti visoki i nekoliko stotina. Zašto se formiraju? Najčešće zbog dolaska toplijih dana.

Baš kao i Zemlja, Mars prolazi kroz svoja godišnja doba. I dok se ljetna vrućina na Crvenom planetu ne može usporediti s onom na Zemlji, po ljeti Marsom haraju male vrtložne oluje koje nastaju kada sunčeva svjetlost zagrije zrak blizu suhe površine planeta. Topli zrak se zatim brzo uzdiže kroz hladniji sloj zraka i počinje okretati.

Ne bismo ni vidjeli ove vrtloge da oni za sobom ne potegnu okolnu prašinu. Naime, vrtlozi se kreću prema naprijed i pritom skupljaju prašinu i pijesak, ostavljajući za sobom specifičan trag koji nalikuje na očišćenu stazu (slika dolje). Također, imaju i jednu neočekivanu, ali korisnu funkciju - znaju prilikom svog prolaska očistiti solarne panele na našim roverima.

"Možemo puno više naučiti pomoću zvuka nego što možemo pomoću nekih drugih alata"

Perseverance je prvi rover s funkcionalnim mikrofonom koji je stigao do Marsa te nam od 2021. šalje zanimljive audiosnimke. U jednom je trenutku imao sreće te je uhvatio prolazak pješčanog vraga, tako da sada imamo priliku čuti kako oni zvuče dok haraju opustjelim planetom.

"Možemo puno više naučiti pomoću zvuka nego što možemo pomoću nekih drugih alata. Mikrofon nam omogućuje direktan uvid. Ne baš brzinom zvuka, ali gotovo 100.000 puta u sekundi. Pomaže nam da dobijemo bolji dojam kakav je Mars", rekao je planetarni znanstvenik Roger Wiens sa Sveučilišta Purdue u SAD-u, a prenosi Science Alert.

Mikrofon na Perseveranceu zapravo snima samo tri minute dnevno, a ovo je prvi put da je bio uključen baš kada je pored njega prohujao jedan pješčani vrag. Znanstvenici procjenjuju da je vrtlog bio visok najmanje 118 metara, a širok oko 25. Kombinirajući fotografije s očitanjima vjetra, tlaka, temperature i prašine, rover je uspio pratiti brzinu ovog minitornada i otkrio da je dosezala 19 kilometara na sat.

"Okolni vjetar je brzo puhao, negdje oko 40 kilometara na sat. No tlak zraka na Marsu je toliko niži od onog na Zemlji da vjetrovi, iako jednako brzi, imaju mnogo slabiju snagu. Dakle, ne radi se o jakom vjetru, ali je bio dovoljno jak da podigne čestice pijeska i da nastane pješčani vrag", kazao je Wiens. 

Bolji uvid u prošlost i budućnost planeta

Svi podaci koje prikupimo na Marsu su korisni iz više razloga. Kao prvo, daju nam bolju ideju o tome kako je planet evoluirao, zbog čega imamo bolji uvid u stadije razvoja drugih planeta. S obzirom na to da nam je Mars najbliži planetarni susjed, dijelimo blisko isprepletenu povijest. Usporedba Zemlje i Marsa nam daje bolju ideju o prošlosti i budućnosti oba planeta.

"Baš kao i na Zemlji, na različitim područjima na Marsu imamo različito vrijeme. Pomoću raznih instrumenata, posebice mikrofona, možemo steći bolji dojam kako bi izgledalo da smo sada ondje", rekao je Wiens.

Istraživanje naslova The sound of a Martian dust devil objavljeno je u časopisu Nature Communications.