NASA-INA svemirska letjelica Juno bi danas trebala proletjeti pored svijeta s najviše vulkana u našem Sunčevom sustavu. Radi se o prvom od devet preleta pored Jupiterovog mjeseca Ioa koje bi trebala ostvariti u sljedećih godinu i pol dana. Dva od tih bliskih susreta dogodit će se na udaljenosti od samo 1500 kilometara.

Juno je 5. srpnja uhvatila nevjerojatan infracrveni pogled na Io s udaljenosti od 80.000 kilometara. Najsvjetlije točke na snimci prikazuju najviše temperature na mjesecu po kojem se prostire na stotine vulkana od kojih neki mogu izbaciti lavu desecima kilometara u visinu, piše CNN.

Može li biti života na Iou?

Znanstvenici će tom prilikom pokušati saznati što više o mreži vulkana na tom aktivnom tijelu i o tome kako na njih djeluje Jupiter. Io je samo malo veći od našeg Mjeseca te je oko jedne četvrtine promjera Zemlje. Plimno je zaključan, odnosno uvijek je istom stranom okrenut prema Jupiteru.

Ima vrlo rijetku atmosferu koja se prvenstveno sastoji od sumporovog dioksida, koji se na Zemlji ponekad koristi za konzerviranje sušene hrane. Na njemu gotovo sigurno ne bi mogao opstati život kakav poznajemo, ali to ne znači da ne može sadržavati neki oblik života kakav nam nije poznat.

Svemirska letjelica Juno kruži oko Jupitera od 2016., a tijekom produžetka misije, koja bi trebala trajati do kraja 2025. godine, istražuje njegove fascinantne mjesece. Tako je 2021. proletjela pored Ganimeda, a ranije ove godine blizu Europe.

Svojim je instrumentima uspjela baciti pogled ispod ledene kore oba mjeseca i prikupiti podatke o unutrašnjosti Europe, gdje se vrlo vjerojatno skriva slani ocean. Mjesec Europu prekriva ledena kora debljine između 16 i 24 kilometra, a znanstvenici smatraju da se ispod nje nalazi ocean dubine od 64 do 161 kilometra.

Mjeseci koji skrivaju ocean

Podaci koje je prikupio Juno poslužit će kao dodatna podloga dvjema misijama na Jupiterove mjesece koje bi trebale krenuti unutar sljedeće dvije godine: JUICE Europske svemirske agencije i NASA-in Europa Clipper.

Letjelica JUICE bi trebala biti lansirana u travnju 2023., a zatim tri godine istraživati Jupiter i tri njegova ledena mjeseca — Ganimed, Kalistu i Europu. Naime, smatra se da sva tri mjeseca imaju oceane ispod svoje ledene kore, a znanstvenici žele istražiti je li Ganimedov ocean potencijalno nastanjiv.

Europa Clipper bi trebala biti lansirana 2024. i do 2030. napraviti 50 bliskih preleta pored Jupiterovog mjeseca Europe. Pritom će stručnjaci s velikim zanimanjem proučavati ima li on uistinu ispod svoje kore ocean te je li on pogodan za razvoj života.