ANALITIČARI Raiffeisenbank Austria (RBA) iznijeli su danas procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini od 2.1 posto, što je niže od njihove ranije prognoze od 2.5 posto, pri čemu je ta korekcija projekcije posljedica DZS-ove nedavne revizije rasta BDP-a za prva dva ovogodišnja kvartala.

Analitičari su na predstavljanju nove RBAnalize, pod naslovom Između inflacije i rasta, skrenuli pažnju da je Državni zavod za statistiku (DZS) prije nekoliko dana revidirao na niže stope rasta ekonomske aktivnosti za prva dva tromjesečja ove godine.

Naime, godišnja realna stopa rasta BDP-a revidirana je na 1.6 posto u prvom kvartalu, a na 2.6 posto u drugom tromjesečju, čime je realna ekonomska aktivnost u prvih šest mjeseci ove godine bila niža za 0.6 postotnih bodova u odnosu na prvu procjenu te je iznosila 2.1 posto.

DZS je prvotno procjenjivao da je hrvatski BDP u prvom tromjesečju 2023. porastao za 2.8 posto, a u drugom kvartalu za 2.7 posto.

"Korigirali smo prognozu rasta za ovu godinu s 2.5 na 2.1 posto, mahom zato što je DZS korigirao procjenu rasta za prvu polovicu godine. Da nije korigirao, ostali bi pri procjeni od 2.5 posto", istaknula je glavna makroekonomistica Raiffeisen banke (RBA) Zrinka Živković Matijević.

"Vladina prognoza nije realna"

Vlada prognozira da će hrvatski BDP u ovoj godini porasti za 2.8 posto, a s obzirom na DZS-ovu reviziju, Živković Matijević smatra da ta prognoza nije realna.

U RBA ostaju pri ocjeni da će objava BDP-a za drugu polovinu godine potvrditi nastavak usporavanja gospodarstva, pri čemu je Živković Matijević kazala da se industrija nalazi "u fazi recesije", a ista je situacija i kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera.

Na to se veže priča o inozemnoj potražnji, koja posustaje, čemu svjedoče i podaci o broju turističkih noćenja u srpnju i kolovozu, koji je blago niži no lani, rekla je Živković Matijević, dodavši da se Hrvatska u središnjoj turističkoj sezoni praktički nalazi na maksimumu kapaciteta, pa fokus treba biti na pred i posezoni.

Za iduću godinu RBA prognozira rast hrvatskog BDP-a za 2.5 posto.

DZS je 19. listopada objavio i reviziju gospodarskog rasta za ranije godine, pa je tako po najnovijim podacima primjerice BDP u 2021. rastao za 13.8 posto, u odnosu na raniju procjenu od 13.1 posto.

Kada se pak primjerice promatraju pojedine sastavnice za 2022. godinu, napomenula je Živković Matijević, napravljena je velika korekcija stope rasta investicija, s 5.8 na 0.1 posto.

Strani radnici i radno aktivni umirovljenici čine deset posto ukupne radne snage

Kada je riječ o osobnoj potrošnji u Hrvatskoj, osim dobrih priljeva od turizma, njoj doprinosi i iznimno snažno tržište rada, koje karakterizira rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, ali i snažan rast plaća, koji je nominalno dvoznamenkast i veći od rasta inflacije.

Daljnji rast plaća je izgledan, s obzirom na dogovor vlade s javnim službama, najavljeno podizanje minimalne plaće, a naravno tu je i snažna potražnja za radom, što znači daljnji pritisak na rast plaća u privatnom sektoru, rekla je Živković Matijević.

Iznijela je podatak da već deset posto radne snage otpada na strane radnike i umirovljenike koji su iskoristili mogućnost povratka u radno aktivno stanovništvo.

Inflacija u 2023. godini osam posto, u idućoj usporavanje na 3.3 posto

Inflaciju za 2023. RBA analitičari prognoziraju na osam posto, što je u skladu s projekcijama vlade, a rast cijena u najvećoj mjeri podržava rast cijena hrane i usluga.

Pritom, osnovni scenarij rasta inflacije za ovu godinu ne uključuje eskalaciju rata na Bliskom istoku i poremećaje na tržištu sirove nafte, koji bi, ocjenjuju iz RBA, zasigurno stvorili dodatni pritisak na rast cijena.

Za iduću godinu pak prognoziraju usporavanje rasta inflacije na 3.3 posto. I ta je prognoza izložena rizicima, pa bi mogla biti viša zbog spomenutog snažnog tržišta rada i daljnjeg nastavka pritisaka na rast plaća.

S druge strane, faktori koji bi vjerojatno mogli djelovati u suprotnom smjeru su usporavanje gospodarske aktivnosti, normalizacija opskrbnih lanaca i cijena na svjetskim robnim tržištima, uz transmisiju restriktivne monetarne politike kroz veće troškove financiranja, navode iz RBA.

Bančini analitičari su se između ostalog osvrnuli i na politiku Europske središnje banke (ESB), koja je od srpnja prošle godine do kraja rujna 2023. povećala referentne kamatne stope za 450 baznih bodova, što je najsnažniji ciklus povećanja ključnih stopa u povijesti europodručja.

Smatraju da je ESB zaključila svoj ciklus povećanja, odnosno da je dosegnuta terminalna, to jest maksimalna razina. No procjenjuju i da do spuštanja kamatnih stopa s te takozvane terminalne razine neće doći prije trećeg kvartala 2024. godine.