MOŽE li se cijeli svijet dogovoriti oko povećanja poreza na dobit za multinacionalne korporacije? SAD, odnosno administracija predsjednika Joea Bidena, misli da može.

Biden, naime, želi dogovoriti s ostalim zemljama uvođenje obavezne minimalne stope poreza na dobit korporacija od 21%. Ovo je samo jedan, ali globalno daleko najznačajniji element Bidenovog poreznog plana nazvanog "Made in America". Konkretno, ako ovaj sustav bude globalno usvojen, svaka će tvrtka imati obavezu platiti jednaku stopu poreza na dobit kao i ostale, bez obzira na to je li prijavila dio svog poslovanja u drugoj zemlji s nižim stopama poreza, odnosno takozvanoj poreznoj oazi.

Takva bi tvrtka koja je prijavila poslovanje i dobit u inozemstvu, naime, imala obavezu platiti razliku između te jedinstvene minimalne stope poreza i one koju plaća u inozemstvu. Primjerice, kako piše Voice of America News, ako bi minimalna globalna stopa poreza iznosila 15%, a tvrtka iz te zemlje plaća porez na dobit u drugoj zemlji od 5%, ta bi tvrtka morala u matičnoj zemlji platiti razliku poreza od 10%.

>> Ministri financija Njemačke i Francuske podržali prijedlog SAD-a o globalnom porezu

Ministri financija Francuske i Njemačke načelno podržali plan SAD-a

Bidenova administracija želi na ovaj način u isto vrijeme povećati udio poreza na korporativnu dobit u saveznim poreznim prihodima, eliminirati porezne rupe u zakonu i oaze koje omogućuju korporacijama da zaobiđu veliki dio poreza u SAD-u, smanjiti dramatičnu ekonomsku nejednakost i financirati svoj ambiciozni bilijunski plan ulaganja u američku infrastrukturu. 

"Iako zemlje imaju snažan poticaj raditi zajedno kako bi suzbile nadmetanje u porezima, neće zaustaviti utrku prema dnu osim ako dovoljno velikih ekonomija ne usvoji minimalni porez na inozemnu zaradu", poručili su iz Bidenove administracije prilikom najave ovog plana. 

Inicijativu SAD-a podržali su prošlog tjedna ministri financija Njemačke i Francuske u zajedničkom priopćenju za njemački list Die Zeit.

"Osobno nemam ništa protiv prijedloga SAD-a", rekao je njemački ministar Olaf Scholz za njemački tjednik.

"Bude li to rezultat pregovora, mi ćemo se s njime složiti", istaknuo je francuski ministar Bruno Le Maire.

SAD želi okončati "30-godišnju utrku prema dnu po pitanju korporativnih poreznih stopa"

"Surađujemo s 20 najrazvijenijih i najvećih gospodarstava u nastajanju skupine G20 kako bismo dogovorili globalnu minimalnu stopu oporezivanja kompanija koja može zaustaviti natjecanje u njezinu snižavanju. Zajedno možemo koristiti globalni minimalni porez za izgradnju temelja za procvat svjetskog gospodarstva, koji će jamčiti viši stupanj ravnopravnosti na području oporezivanja multinacionalnih kompanija, uz poticanje rasta, inovacija i blagostanja", poručila je američka ministrica financija Janet Yellen početkom ovog mjeseca. 

Yellen je dodala da je cilj globalnog minimalnog poreza okončati "30-godišnju utrku prema dnu po pitanju korporativnih poreznih stopa". Naime, u proteklih tridesetak godina zemlje poput Irske i Švicarske usvojile su porezne politike upravo s namjerom privlačenja multinacionalnih korporacija da prebace svoja sjedišta ili dio svog poslovanja, posebice intelektualno vlasništvo kod njih, i tako plaćaju znatno niže stope poreza na dobit nego u matičnim zemljama - prvenstveno SAD-u.

Za komentar o ovoj ambicioznoj, ali i kontroverznoj inicijativi obratili smo se glavnoj ekonomistici Hrvatske udruge poslodavaca dr. sc. Ivi Tomić. 

Ekonomistica HUP-a Iva Tomić: Uvođenje minimalnog poreza u korona-krizi ne čini se ekonomski opravdano

"Iako su s procesom globalizacije pojedine razvijene zemlje izgubile dio potencijalnih poreznih prihoda zbog seljenja velikih kompanija u zemlje s povoljnijim poreznim tretmanom, uvođenje minimalnog globalnog poreza na dobit u situaciji dok se većina svjetskih gospodarstava nalazi u ekonomskoj krizi uzrokovanoj pandemijom covida-19 ne čini se ekonomski opravdanim potezom. Naime, za oporavak gospodarstava i ekonomski rast potreban je investicijski zamah, što se svakako ne potiče dodatnim oporezivanjem", kaže nam Tomić.

"Uvođenjem jedinstvenog globalnog poreza na dobit pojedinačne države više ne bi mogle graditi svoju konkurentsku prednost i privlačiti investitore poreznom politikom. Ne treba zaboraviti ni da su pojedine zemlje i unutar same EU svoju konkurentsku prednost ostvarile upravo niskim porezima. Sjetimo se samo gospodarskog zamaha Slovačke ili Irske, koji se temeljio upravo na povoljnom poreznom okruženju za strane investitore", napominje Tomić.

"Vrijeme je da korporativna Amerika i najbogatijih 1% Amerikanaca plate svoj pošteni dio - samo da plate svoj pošteni dio", sumirao je Biden svoju fiskalnu filozofiju na nedavnom prvom predsjedničkom govoru u Kongresu.

Tomić: Ovakav minimalni globalni porez mogao bi ugroziti ekonomski rast i voditi k autarkiji

Tu je tezu ponovio u govoru na veleučilištu u Norfolku, Virginija, gdje je promovirao svoj plan za ulaganje u infrastrukturu i povećanje poreza najbogatijima. 

"Želimo li dati najbogatijim ljudima u Americi još jedno smanjenje poreza ili želimo dati svakoj mladoj osobi koja završi srednju školu mogućnost da steknu diplomu na veleučilištu?" poentirao je Biden, koji je izrazio namjeru da poveća stopu poreza na dobit za američke korporacije na čak 28%.

>>Bezos i Musk zaradili su milijarde u pandemiji. Trebaju li sad platiti više poreza?

A ranije ovog mjeseca izrazio je svoj cilj na nešto živopisniji način: "Imate 51 ili 52 korporacije iz Fortune 500 koje nisu platile nijedan penij poreza (posljednje) tri godine. Daj, čovječe. Uozbiljimo se!"

Prema Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), zemlje diljem svijeta gube oko 100 milijardi dolara poreznih prihoda na godinu kroz ove međunarodne manevre "erozije (porezne) baze i prebacivanja profita", poznate po kratici BEPS. 

"Potencijalna pozitivna strana ovakvog poteza bila bi ta da države članice svoju konkurentsku prednost grade na nekim drugim temeljima, kao što su sigurno i stabilno poslovno okruženje ili obrazovana i produktivna radna snaga. Međutim, puno je vjerojatnije da bi manje razvijene zemlje uz jednak porezni tretman kompanija kao i one puno razvijenije konkurentsku prednost gradile na jeftinijoj radnoj snazi. Stoga ovakav prijedlog minimalnog globalnog poreza na dobit, kako ga trenutno možemo iščitati, zapravo vodi k većoj autarkiji i ugrožavanju globalnog ekonomskog rasta", prognozira Tomić.

OECD ima sličan prijedlog, ali s nižom minimalnom poreznom stopom od 12.5%

OECD je već ranije iznio sličan prijedlog, no s gotovo dvostruko nižom minimalnom globalnom poreznom stopom - 12.5%. To bi mogao predstavljati ozbiljan problem za Bidenov plan. Isto tako, nejasno je kako bi funkcionirao sustav u kojem bi stopa poreza u SAD-u bila viša od dogovorene minimalne globalne stope poreza. Američke korporacije bi, u tom slučaju, i dalje imale motiv plaćati porez u inozemstvu gdje bi plaćali manje. 

Zanimljivo je, međutim, da velike zemlje već imaju prosječnu stopu poreza na dobit praktički jednaku onoj koju za cijeli svijet želi Biden - 20.8 posto. Male zemlje imaju mnogo manju prosječnu stopu poreza, ali svejedno višu od one koju predlaže OECD - 14.5 posto. Irska, koja se protivi ovakvoj reformi, ima poreznu stopu jednaku onoj koju predlaže OECD - 12.5%.

Hrvatska, možda će vas iznenaditi, ima još nižu stopu poreza na dobit od 10% - barem za one tvrtke koje u fiskalnoj godini ostvare prihode do 7.5 milijuna kuna. Za one tvrtke koje ostvare više prihode od toga stopa ovog poreza iznosi 18%.

"Ipak, s obzirom na to da su se zbog koronakrize vlade diljem svijeta morale dodatno zaduživati te da je održivost javnih financija velikog broja zemalja dovedena u pitanje, uvođenje novih poreza u bliskoj budućnosti ne bi trebalo biti iznenađenje. Čak je i Europska unija najavila da će uvesti nove namete koji bi trebali pomoći u otplati zajmova za sredstva namijenjena dugoročnom financijskom okviru, kao i oporavku EU gospodarstva od koronakrize pomoću tzv. paketa NextGenerationEU. Tu se, između ostalog, spominje i novi digitalni namet", smatra Tomić.

Tomić: Predložena stopa od 21 posto ne čini se kao nešto na što bi većina zemalja članica OECD-a pristala

"Međutim, itekako je upitno hoće li se, s obzirom na različite politike i iznose oporezivanja dobiti, različite države uspjeti dogovoriti oko nekog 'globalnog' poreza na dobit. Čak i unutar Europske unije, pa i samog europodručja, fiskalna i porezna politika nisu niti približno usklađene. Štoviše, neke zemlje su upravo poreznom politikom ostvarile konkurentsku prednost pred drugima. Dijelom je upravo ta mogućnost i dovela do rasprave o tzv. globalnom porezu, budući da su mnoge kompanije odlučile preseliti svoja poslovanja u zemlje koje su im nudile mogućnost manjeg poreznog opterećenja. Tako da mi se u ovom trenutku predložena stopa od 21 posto ne čini kao nešto na što bi većina zemalja članica OECD-a pristala",  dodaje HUP-ova ekonomistica.

Dužnosnici OECD-a nadaju se da bi se međunarodni porezni pakt mogao dogovoriti već u lipnju ove godine, no mnogi su ekonomisti skeptični oko izgleda da se taj dogovor realizira. 

"Ne vjerujem da će većina drugih velikih izvoznica kapitala pristati na (minimalnu) poreznu stopu od 21% za sve zemlje. To se čini prilično strogo", komentirao je za VOA News Thornton Matheson, viši suradnik u američkom institutu Tax Policy Center.  

>>Što čeka Hrvatsku nakon epidemije? Pitali smo ekonomiste

Što se tiče Hrvatske, Tomić upozorava da bi se ova reforma negativno odrazila na našu ionako porezima i koronakrizom opterećenu ekonomiju. 

Tomić: Hrvatska ne može trenutno podnijeti dodatnu poreznu presiju 

"Hrvatska zasigurno nije jedna od zemalja koja trenutno može podnijeti dodatnu poreznu presiju. Dobar dio poduzeća ionako trenutno ne ostvaruje nikakvu dobit; upravo suprotno, većina njih se bori za preživljavanje, pa bi bilo kakve izmjene u sustavu oporezivanja koje ne idu u smjeru poreznog rasterećenja zasigurno dodatno ugrozile poslovanje i uvelike narušile konkurentnost domaćih tvrtki koje ionako imaju višu razinu poreznog opterećenja od zemalja u našem okruženju", konstatira Tomić.

"Iako minimalna globalna porezna stopa za kompanije koje posluju na međunarodnoj razini možda neće izravno ugroziti male domaće poduzetnike, ne zaboravimo da su za značajniji gospodarski rast potrebne i strane investicije najčešće velikih multinacionalnih kompanija što se ovime itekako onemogućava. Iz tog razloga je ovakav prijedlog koji dolazi iz zemalja u kojima te kompanije uglavnom imaju sjedište pomalo ne-fer jer na neki način koči potencijalni gospodarski rast manje razvijenih država. Konačno, proračun se neće puniti podizanjem poreza ionako ugroženom gospodarskom sektoru, nego omogućavanjem investicijskog zamaha i širenjem porezne baze što se zapravo potiče smanjivanjem poreznih stopa", zaključuje naša sugovornica. 

Kabinet prijašnjeg predsjednika Donalda Trumpa blokirao je nastojanja da se uvede globalni porez, strahujući da bi time američke korporacije koje posluju na međunarodnoj razini bile dovedene u lošiju poziciju u odnosu na konkurenciju.

Trump je bio i protiv uvođenja digitalnog poreza za internetske kompanije, poput Amazona, Googlea i Applea, koji ima puno pristaša, posebno u Europi, podsjeća agencija dpa.

Bidenova administracija je sada napravila drastičan zaokret u ekonomskoj politici i dala do znanja da je spremna pregovarati o toj temi u sklopu pregovaračkog okvira OECD-a. Kritičari u Europi već dugo smatraju da američke kompanije plaćaju premalo poreza u zemljama u kojima posluju, podsjeća njemačka novinska agencija dpa. No kako vidimo, provedivost ovakve reforme na globalnoj razini prilično je upitna.