U ERI kada tehnologija preoblikuje svijet, nacionalne vlade sve više eksperimentiraju s njezinim potencijalom.

Najnoviji primjer dolazi iz Albanije, gdje se razmatra revolucionarna ideja – korištenje umjetne inteligencije za zamjenu korumpiranih vladinih dužnosnika.

Ovo nije prvi put da neka država provodi tehnološke eksperimente. El Salvador je posljednjih nekoliko godina pokušavao uvesti bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja, što se pokazalo neuspješnim, dok je u SAD-u projekt AI infrastrukture vrijedan 500 milijardi dolara, koji je pokrenuo bivši predsjednik Donald Trump, već pola godine na čekanju.

Borba protiv korupcije

U Albaniji, zemlji s 2,7 milijuna stanovnika, premijer Edi Rama predložio je da bi AI modeli poput ChatGPT-a mogli preuzeti uloge ministara.

Rama vjeruje da bi umjetna inteligencija mogla biti ključan alat u borbi protiv korupcije i za povećanje transparentnosti.

Na jednoj konferenciji za novinare iznio je smjelu viziju: "Jednog dana, možda ćemo čak imati ministarstvo koje u potpunosti vodi AI. Na taj način ne bi bilo nepotizma ni sukoba interesa."

Iako je veći dio ove ideje još uvijek u domeni teorije, Rama je dodao kako bi glasači hipotetski mogli izabrati AI algoritam u vijeće ministara, čime bi Albanija postala "prva koja će imati cijelu vladu s AI ministrima i premijerom."

Njegov stav dijeli i Ben Blushi, bivši albanski ministar lokalne samouprave, koji je za Politico izjavio kako vjeruje da bi "društva bolje voditi AI nego mi jer neće griješiti, ne treba plaću, ne može se korumpirati i ne prestaje raditi."

Albanska veza s OpenAI-em

Albanija ima i jedinstvenu poveznicu sa svijetom umjetne inteligencije. Poduzetnica albansko-američkog podrijetla, Mira Murati, kao tehnička direktorica od 2018. do 2025. godine pomogla je transformirati OpenAI u tehnološkog giganta kakav je danas. Murati je nedavno napustila tvrtku kako bi osnovala vlastiti startup, Thinking Machines Lab, vrijedan 2 milijarde dolara.

Izazovi tranzicije

Međutim, ostaje pitanje može li poslovni uspjeh jedne osobe riješiti duboko ukorijenjene probleme korupcije u Albaniji. Kao i mnoge balkanske zemlje, Albanija se suočila s teškim posljedicama brze tranzicije iz centraliziranog gospodarstva u sustav slobodnog tržišta.

Unatoč tome što su građani na izborima 1991. godine glasali za ostanak vladajuće radničke stranke, vlada je ubrzo popustila pred pro-zapadnim prosvjedima i krenula u drastične reforme. To je uključivalo jedinstvenu stopu poreza na dobit od 15 posto, rasprodaju javnih poduzeća i smanjenje socijalnih davanja, što je stvorilo plodno tlo za organizirani kriminal i korupciju koja traje već više od trideset godina.

Malo je vjerojatno da će vlada vođena umjetnom inteligencijom riješiti sve te probleme, no, kako se navodi, vjerojatno ne bi mogla učiniti situaciju mnogo gorom.