Zaboravite na mirovine: Hrvatska će 2060. biti zemlja staraca, sa 600 tisuća stanovnika manje
Foto: Index
U POSLJEDNJEM Izvješću o starenju, Europska komisija je dala pregled osnovnih demografskih i makroekonomskih trendova projiciranih u razdoblju od 2013. - 2060. godine. Premda je u odnosu na baznu 2013. godinu na razini EU predviđen rast populacije do 2060., Hrvatska spada u zemlje s izrazito negativnim demografskim trendovima.
U odnosu na 2013. godinu, s razine ukupne populacije od 4,3 milijuna, predviđa se smanjenje ukupnog stanovništva za 600 tisuća stanovnika, što dovodi do smanjenja ukupne populacije na razinu od oko 3,7 milijuna stanovnika u 2060. godini.
Osim navedene depopulacije, zabrinjavajuća je i projekcija pada udjela mladog stanovništva u ukupnoj populaciji. Udio najmlađeg stanovništva od 0-14 godina u odnosu na baznu 2013. godinu (14,9%) postupno bi se mogao smanjivati do razine 13,9% u 2060. Značajno veću kontrakciju u projiciranom razdoblju (od čak 6,6 postotnih bodova) Europska komisija je projicirala u kretanju najproduktivnije populacije u dobi od 25-54 godine: njihov udio u ukupnom stanovništvu će se smanjiti sa 41,1% u 2013. na svega 34,5% do 2060. godine, navodi se u analizi RBA.
Radno sposobno stanovništvo pada na 56,5 posto
Pokazatelj udjela radno sposobnog stanovništva (u dobi od 15-64 godine) u ukupnoj populaciji također odražava značajna negativna odstupanja u projekcijskom razdoblju: sa 66,9% u 2013. na 56,5% u 2060. godini. Istovremeno, trend značajnog starenja stanovništva u Hrvatskoj odražava se kroz razmjerno snažne negativne promjene u udjelima starije populacije u ukupnom stanovništvu. Primjerice, udio stanovnika starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji povećat će se do kraja projekcijskog razdoblja na razinu od 29,6% (11,3 postotnih bodova više u usporedbi s 2013.).
Obzirom da je očekivano trajanje života do 2060. godine povećano na 82,7 godina za muškarce (prosječno 8,7 godina više u odnosu na 2013.) te na 87,6 godina za žene (što je za 6,9 godina više u odnosu na 2013.), značajno je pogoršan udio stare populacije u ukupnom stanovništvu.
Naime, očekuje se povećanje udjela stanovništva starijeg od 80 godina u ukupnoj populaciji na razinu od 11,1% (6,7 postotnih bodova više nego u 2013.). Štoviše, udio istih u radno sposobnom stanovništvu porast će sa 6,5% u 2013. na 19,6% u 2060. godini. Obzirom na projicirani pad radno sposobnog stanovništva te negativnu stopu rasta zaposlenosti u navedenom projekcijskom razdoblju, analitičare posebno zabrinjava pokazatelj ovisnosti stanovništva u dobi od 0-15 godina te iznad 64 godine o stanovništvu u dobi između 15-64 godine. Taj ukupni koeficijent ovisnosti porast će sa 50% koliko je iznosio u 2013. godini na 77% u 2060.
Tko će zaraditi mirovine?
Navedene projekcije polaze od pretpostavke da će i 2060. vrijediti sva postojeća zakonska rješenja te da će biti održane ili implementirane sve predviđene reforme (prvenstveno u mirovinskom sustavu) što dobrim dijelom objašnjava očekivani pad udjela javnih troškova za mirovine unatoč dramatičnom starenju stanovništva i povećanju očekivanog životnog vijeka.
Kako navode analitičari RBA, za očekivati je da će rasti udio mirovina koje će biti isplaćivane iz II. mirovinskog stupa; pad udjela mirovina koje nisu iz rada te produljenje radnog vijeka. Međutim, stručni tim EK ističe kako bi ove prognoze mogle biti precijenjene poglavito u troškovima za mirovine obzirom da mirovinski sustav već sada pokazuje izrazite slabosti.
"Dodajmo da uz potencijalni gospodarski rast od svega +1,4% u navedenom projekcijskom razdoblju svako odgađanje potrebnih strukturnih reformi Hrvatsku dovodi sve bliže demografskom izumiranju uz dugoročne posljedice na financijsku održivost cjelokupnog sustava", upozoravaju analitičari RBA.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati