Foto: Hina

UMJESTO  sadašnjih sedam zakona koji reguliraju kako 37.000 zaposlenih u realnom sektoru ostvaruje pravo na beneficirani radni staž, Vlada planira jednim zakonom urediti koja će zanimanja i pod kojim uvjetima moći ostvarivati to pravo.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavljuje da će o svemu odlučivati struka, stoga je u tijeku osnivanje radnih skupina s predstavnicima sindikata i poslodavaca, stručnjaka medicine rada i zaštite na radu, te psiholozima.

Radne skupine će razmotriti popis dosadašnjih 84 zanimanja i predložiti koja zanimanja treba brisati s popisa, kako urediti to pravo za postojeće struke, te kojim novim zanimanjima treba priznati pravo na beneficirani radni staž.

Svatko se može kandidirati za beneficirani radni staž

"Cilj nam je napraviti transparentan sustav u kojemu nitko neće biti zakinut. Odluku kojim zanimanjima treba priznati pravo na beneficirani radni staž donijet će struka, a nikoga nećemo sprečavati da svoje zanimanje kandidira za beneficirani radni staž", izjavio je Mrsić Hini.

Pravo na beneficirani radni staž dodjeljuje se profesijama koje rade u otežanim uvjetima kako bi ih se izjednačilo u stjecanju prava na mirovinu s ostalim radnicima.

U Hrvatskoj trenutno to pravo ostvaruje oko 82.000 zaposlenih, čije mirovine državu godišnje stoje oko 600 milijuna kuna. Među njima su, primjerice, strojovođe, vozači teretnih kamiona, vozači tramvaja, šumski radnici, baletni i operni umjetnici, ali i zanimanja poput rudara i ložača parnih lokomotiva kojih u Hrvatskoj više nema.

Oko 37.000 njih radi u realnom sektoru, a ostali su zaposleni u vojsci i policiji, koji u mirovinu odlaze po posebnom zakonu. Hoće li neke druge struke ući u razmatranje ovisi o strukovnim udruženjima koja mogu kandidirati određena zanimanja.

Vlada novim zakonom planira uvesti dvije novine - dodatak na plaću i profesionalnu mirovinu, koju bi zaposleni ostvarivali ovisno o vremenu provedenom na poslovima koja imaju pravo na beneficirani radni staž.

Dodatak na plaću i profesionalna mirovina

Dodatak na plaću tako bi primali radnici koji će na tim poslovima provesti samo određeno vrijeme, dok će profesionalnu mirovinu moći ostvariti oni koji na tom radnom mjestu provedu cijeli radni vijek.

"Visina mirovine određivat će se prema prosjeku plaće u posljednjih pet godina staža, ali ona neće biti manja od one koju bi ti radnici dobili prema sadašnjim propisima", najavljuje Mrsić.

Dodatak na plaću dobio bi tako, primjerice, bravar u brodogradilištu koji nema pravo na beneficirani radni staž, ali je privremeno raspoređen na radno mjesto za koje je takav staž previđen.

Profesionalnu mirovinu ostvarit će pak baletni umjetnici, balerine nakon 42. godine života, a baletani iza 45., nakon čega će moći nastaviti neku drugu profesionalnu karijeru i time osigurati dodatne godine mirovinskog staža.

Uvođenje profesionalne mirovine pozdravlja glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi Ljubica Pilić, čiji sindikat sudjeluje u reformi beneficiranog radnog staža.

Pilić ocjenjuje to dobrim za kulturnjake jer bi otvorilo bolje mogućnosti za zapošljavanje mladih, a baletnim umjetnicima, opernim pjevačima i članovima ansambla Lado omogućio bi se raniji odlazak u mirovinu od sadašnjih 65 godina života.

Za svaku struku morat će se odrediti minimalan broj godina radnog staža i godina života za odlazak u mirovinu, kaže Mrsić, ali treba riješiti i neka druga pitanja koja nisu povezana s beneficiranim radnim stažom.

Vozači rade i po 13 sati dnevno

"Vozači teretnih kamiona upozoravaju da im se isplaćuje minimalac, prihodi se isplaćuju kroz dnevnice, a radno vrijeme ne računa se po zakonu. I to treba postaviti na zdrave temelje", kaže Mrsić.

Predsjednik Sindikata vozača Miljenko Gočin upozorava da vozači teretnih vozila iznad 7,5 tona rade i po 48 sati tjedno, po 13 sati dnevno. Istodobno, od oko 50.000 vozača kamiona, autobusa, vozila ZET-a i drugih javnih tvrtki, pravo na beneficirani staž koristi tek njih oko 14.000.

Unatoč mjerama zaštite na radu, postoje poslovi na kojima radnik ne može izdržati puni radni vijek, a primjer za to su vatrogasci koji, po mišljenju stručnjaka, iznad 52 godine više ne mogu profesionalno obavljati taj posao, kaže Mrsić.

Prije donošenja novog zakona za realni sektor, u planu je izmjena Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prema kojem te profesije ostvaruju staž s povećanim trajanjem.

Vojnici i policajci ubuduće bi mirovinu ostvarivali samo ih prvog mirovinskog stupa jer se pokazalo da zbog kratkog razdoblja mirovinske štednje u drugom stupu ne mogu ostvariti značajnu financijsku korist.

Njihove mirovine također bi se računale na temelju prosjeka plaće u posljednjih pet godina staža, za onoliko godina koliko su proveli u službi. Nakon umirovljenja svima bi se omogućilo da se, ako imaju priliku, zaposle na nekom drugom radom mjestu.