Foto: Hina

MIROVINE hrvatskih branitelja neće se smanjivati, za tako nešto nema zakonskog uporišta niti Vlada planira smanjivanje bilo kojih braniteljskih prava, izjavio je u ponedjeljak ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić komentirajući sumnje organizatora braniteljskog prosvjeda da će razdvajanje njihovih mirovina na dva dijela - prvi na temelju radnog staža, a drugi na temelju braniteljskog statusa, dovesti do smanjenja mirovina.

"Mirovine hrvatskih branitelja ostaju iste u lipu. Do njihova razdvajanja došlo je kako bi se jasno znao izvor iz kojih se mirovine financiraju, odnosno koji se dio mirovine financira iz doprinosa za mirovinsko osiguranje, a koji iz državnog proračuna. To će biti posebno važno za određivanje mirovina branitelja koji će u mirovinu odlaziti iz radnog odnosa", izjavio je Mrsić Hini.

Braniteljima zajamčene mirovine i usklađivanje

Mrsić ističe da svi branitelji koji su ostvarili 100 dana braniteljskog staža imaju zajamčene mirovine od 2.400 kuna, odnosno 45 posto prosječne plaće, bez obzira na godine staža koje su ostvarili u radnom odnosu, a braniteljske mirovine usklađivat će se kao i radničke, ovisno o rastu BDP-a.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji se primjenuje od početka ove godine, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) obvezan je korisnicima koji su mirovinu ostvarili prema povoljnijim uvjetima razdvojiti mirovinu na dvije svote - na svotu mirovine koja je određena temeljem staža osiguranja i preostali dio mirovine koji je ostvaren na temelju posebnih propisa.

Osim braniteljskih mirovina, to razdvajanje odnosi se i na mirovine djelatnih vojnih osoba, saborskih zastupnika, partizana, domobrana, političkih zatvorenika itd.

Po podacima HZMO-a, u listopadu je bilo 72.349 korisnika mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, a prosječna svota mirovine umanjena za porez i prirez iznosila je 5.103 kune. Koliko je umirovljenih branitelja koji su prije odlaska u rat ostvariti radni staž znat će se po završetku razdvajanja.

Mirovine između 867 i 9.345 kuna

Najniža prosječna braniteljska mirovina u listopadu je iznosila 867 kuna, a dobilo ju je 27 korisnika, dok je najviša prosječna mirovina bila 9.345 kuna, a primila su je 4.902 branitelja.

Najviše branitelja - njih 15.621, primilo je prosječnu mirovinu od 4.624 kune, 12.995 branitelja primilo je prosječno 3.536 kuna, 12.921 u prosjeku 6.460 kuna, a njih 9204 prosječnu mirovinu od 5.430 kuna. Također, 8.896 branitelja u listopadu je primilo prosječnu mirovinu od 2.541 kune, mirovina 1.460 branitelja iznosila je 1.902 kuna, dok je njih 166 primilo prosječno 1.266 kuna mirovine.

Iz HZMO-a području da će se braniteljske i ostale mirovine ostvarene prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima i dalje usklađivati prema istoj formuli kao i radničke mirovine, odnosno prema zbroju rasta plaća i cijena u prethodnom polugodištu umanjenom za pola.

Pritom će se kod usklađivanja moći koristiti povoljniji omjer od 70 prema 30, ovisno koja je od te dvije kategorije u prethodnom polugodištu više rasla, a usklađivanje će se provoditi ako je rast BDP-a u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja iznosio najmanje 2 posto, te ako je proračunski deficit manji od tri posto BDP-a.

Braniteljske mirovine smanjivane dva puta

Mirovine su na temelju usklađivanja zadnji puta rasle za jedan posto u srpnju 2013. godine, dok u ovoj godini nisu usklađivane jer nije bilo rasta plaća i cijena.

Braniteljske mirovine dosad su, po podacima HZMO-a, smanjivane dva puta. Prvi puta u srpnju 2010. kada su za 10 posto smanjene mirovine veće od 3.500 kuna, pri čemu umanjena svota nije mogla biti niža od tog iznosa. Od smanjenja su bile izuzete mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida s oštećenjem organizma od 100 posto.

Drugi puta mirovine branitelja umanjenje su za 10 posto 1. siječnja 2014., ako su bile veće od 5.000 kuna, pri čemu smanjena svota nije mogla biti niža od tog iznosa.

Izuzetak su bile mirovine 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, obiteljske mirovine djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja, obiteljske mirovine djece smrtno stradalih branitelja, te obiteljske mirovine udovica koje su sukorisnice tih mirovina s djecom smrtno stradalih hrvatskih branitelja.