Foto: FAH

MINISTARSTVO zdravlja je odlučilo donijeti novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti umjesto izmjena i dopuna postojećeg, te da njegovo donošenje, zajedno s izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, planira realizirati u redovnoj, umjesto hitnoj proceduri.

Takvu odluku Ministarstvo zdravlja donosi nakon što su izmjene dva zakona prošle javnu raspravu te su trebale biti, prema najavama ministra Siniše Varge, donesena u hitnoj proceduri prije saborske ljetne stanke.

Iz Ministarstva zdravlja objašnjavaju da je do nove odluke došlo zbog iznimnih organizacijskih i financijskih rezultata HZZO-a i bolnica u proteklih šest mjeseci, koji su ostvareni zahvaljujući uspješnoj primjeni reformskih mjera, a što je omogućilo produljenje vremena za izmjene dvaju ključnih zakona u zdravstvu.

U srpnju nova javna rasprava

"Također, interes javnosti za izmjene zakona je bio velik, pa su tijekom javne rasprave pristigli brojni kvalitetni prijedlozi dodatnih izmjena postojećih zakona koji će onda moći biti prihvaćeni u novom zakonu. Sukladno tomu, u drugoj polovici srpnja planira se početak nove javne rasprave te se nadamo nastavku kvalitetne i transparentne diskusije sa svim dionicima zdravstvenog sustava kao i ostalom zainteresiranom javnošću", navodi se u priopćenju.

Zakonske izmjene, dodaje se, preduvjet su za daljnju provedbu sveobuhvatne reforme zdravstva, koja će unaprijediti kvalitetu i dostupnost zdravstvene usluge bez povećanja participacije te osigurati dugoročnu održivost javnog zdravstva.

Bez novih gubitaka

Iz Ministarstva zdravlja poručuju kako su rezultati reformskih mjera nakon pola godine iznimno ohrabrujući pa tako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 30. lipnja bilježi smanjenje dospjelih obveza u odnosu na kraj 2014. za više od 260 milijuna kuna, odnosno s 980 na 716 milijuna kuna.

Bolnice bilježe smanjenje dospjelih obveza, smanjenje rokova plaćanja dobavljačima te značajno povećanje broja obavljenih postupaka. U prvih šest mjeseci ove godine bolnice nisu stvorile novi gubitak što je prvi put od početka krize u RH, a posljedica je to, između ostalog, izlaska HZZO-a iz državne riznice i novog modela ugovaranja bolnica.

Kraće liste čekanja

"Dugovi bolnica iz proteklih razdoblja, koji su na kraju 2014. iznosili 1,7 milijardi kuna, tijekom prvih šest mjeseci ove godine bilježe smanjenje, a precizne polugodišnje poslovne rezultate ćemo znati tijekom sljedećeg tjedna. Isto tako, od siječnja do lipnja bolnice su iz mjeseca u mjesec ostvarivale bolje pokazatelje učinkovitosti i kvalitete te smanjivale liste čekanja što je veliki pomak za naše pacijente", poručuju iz Ministarstva zdravlja.

Zakonskim izmjenama omogućit će se jačanje uloge domova zdravlja kao koordinatora zdravlja u zajednici, specijalisti se dovode bliže domovima pacijenata. Bolnicama se omogućuje bolja organizacija rada, povećavaju se i štite prava pacijenata, posebno u segmentu psihijatrijskog liječenja, pacijenata na hemodijalizi, prava na bolovanja, zaštite od povećanja cijena usluga, a uz to se ujednačava postupanje pri određivanju prava na putne naloge te omogućuje ugovaranje usluga prema stvarnim potrebama pacijenata uz suglasnost ministra zdravlja štiteći javni interes, navodi se u priopćenju.