Foto: FAH

DANAS završava jednomjesečna javna rasprava o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koje ministar zdravlja Siniša Varga planira uputiti u hitnu proceduru, kako bi ih Hrvatski sabor mogao izglasati prije ljetne stanke.

Nakon završene javne rasprave o izmjenama zakona bi se prvo trebali izjasniti socijalni partneri u Gospodarsko-socijalnom vijeću, a zatim bi ih početkom srpnja trebala prihvatiti Vlada, kako bi nakon toga mogli biti uvršteni u dnevni red Sabora, koji prema ustavnom roku svoj rad završava 15. srpnja.

Udruge pacijenata i sindikati optužuju Vargu da pokušava privatizirati zdravstvo

Upravo je hitnost izmjena dvaju ključnih zdravstvenih zakona, kojima se zadire u čak 150 članaka koji uređuju pravo za zdravstvenu zaštitu građana, bila jedna od glavnih zamjerki upućenih Vargi tijekom javne rasprave.

Udruge pacijenata i sindikati, kao i neke političke stranke, optužili su ga da "na mala vrata" namjerava privatizirati javni zdravstveni sustav te izbrisati jasne granice između javnog i privatnog zdravstva, zbog čega će građani ostati bez dijela svojih prava u zdravstvenom sustavu.

Varga im je poručio kako nema govora o privatizaciji zdravstva i ustvrdio da će zakonske izmjene donijeti građanima bolju zdravstvenu zaštitu, bez povećanja participacije.

Sindikati su Vargu optužili i da je prekršio proceduru jer nije zakone prije upućivanja u javnu raspravu razmotrio sa socijalnim partnerima - sindikatima i poslodavcima, zbog čega su se neke sindikalne središnjice povukle iz rasprave. No, iz Ministarstva zdravlja poručuju kako su u prvotne nacrte zakona već unesene brojne promjene usuglašene sa socijalnim partnerima.

Tako će, među ostalim, akte ugovaranja zdravstvene zaštite i odluke o izboru ponuditelja Upravno vijeće HZZO-a i dalje donositi uz suglasnost ministra zdravlja.

Prema novih izmjenama, HZZO će moći osnivati trgovačka društva, ali ne i kreditne zadruge i investicijske fondove, kako je bilo ranije predloženo.

Prednost pri dobivanju koncecije imat će specijalisti obiteljske medicine

Predlagači zakona pritom objašnjavanju da je osnivanje trgovačkog društva predviđeno samo zbog potrebe izdvajanja dopunskog zdravstvenog osiguranja, a to bi društvo bilo u stopostotnom vlasništvu HZZO-a, dok bi se višak prihoda usmjerio na jačanje osnovnog zdravstvenog osiguranja.

Kad je riječ o koncesijama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i dalje se predlaže ukidanje ograničenja da 30 posto ordinacija mora ostati u sklopu doma zdravlja, no o broju koncesionara i dalje će odlučivati županije.

Prednost pri dobivanju koncesije pritom će, predlaže se, imati specijalisti obiteljske medicine s pet godina staža u ruralnom području.

Predlaže se uvođenje prvenstva dostupnosti zdravstvene zaštite osiguranicima HZZO-a

Iz Ministarstva zdravlja napominju da se koncesionare zakonom obvezuje da se moraju odazvati pozivu direktora doma zdravlja i sudjelovati, primjerice, u dežurstvima vikendom, što dosad nije bio slučaj.

Kako bi bolje zaštitili osiguranike HZZO-a u slučaju davanja usluga zdravstvenog turizma u ugovorenim zdravstvenim ustanovama, predlaže se uvođenje prvenstva dostupnosti zdravstvene zaštite osiguranicima HZZO-a.

Među ostalim, izmijenjen je i rok po kojem je dom zdravlja obvezan početi obavljati djelatnost izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja, uključujući i bolesti ovisnosti, sa šest mjeseci na tri godine.