Foto: Shutterstock

U HRVATSKOJ je ove godine identificirano 26 žrtava trgovanja ljudima, 2013. godine 31 žrtva, no broj takvih žrtava višestruko je veći, ali se ne utvrđuje zbog nefunkcioniranja sustava identificiranja, izjavio je izvršni direktor udruge Partnerstva za društveni razvoj Munir Podumljak u Splitu.

Po podatcima Međunarodne organizacije rada i State Departmenta, procjenjuje se da u svijetu na 100.000 stanovnika ima 80 žrtava trgovanja ljudima, a u Hrvatskoj na 100.000 stanovnika dolazi samo pola žrtve, što znači da je 160 puta manje identificiranih od očekivanog broja žrtava.

U Hrvatskoj sustav identificiranja žrtava trgovanja ljudima nije na razini na kojoj bi trebao biti i nije u stanju odgovoriti na porast problema trgovine ljudima, rekao je Podumljak, predstavljajući rezultate istraživanja o identifikaciji i kompenzaciji žrtava trgovine ljudima u Republici Hrvatskoj u sklopu regionalnog projekta suzbijanja kriminala trgovanja ljudima. Tim projektom, nazvanim Balkanski ACT (Against Crime of Trafficking) obuhvaćene su četiri zemlje: Hrvatska, Srbija, BiH i Makedonija.

Podumljak je rekao kako je između 2005. i 2013. u Hrvatskoj identificirano 98 žrtava trgovanja ljudima, u Srbiji gotovo 500, a u BiH oko 250 žrtava trgovanja ljudima.

"Nije u susjednim zemljama problem veći"

Po njegovu mišljenju, to ne znači da je u susjednim zemljama problem trgovine ljudima veći nego u Hrvatskoj, nego je u njima učinkovitiji sustav identifikacije, a Hrvatska je, kako je rekao, u tom smislu inferiorna. Istaknuo je kako je jedan od razloga neidentificiranja žrtava trgovanja ljudima i taj što država treba skrbiti o takvim žrtvama i za to izdvajati financijska sredstva. Po njegovoj ocjeni, Hrvatska se ne snalazi u trendovima pogoršavanja regionalnoga i globalnog problema trgovanja ljudima te će se s njim suočavati i ubuduće jer je postala vanjskom granicom Europske unije i sve poželjnije odredište za stanovništvo koje živi u nesigurnosti i na područjima pogođenima ratom.

Trgovanje ljudima povezano je s nemirima i ratovima u zemljama Srednjega i Dalekog istoka, gdje je došlo do golemnih migracijskih kretanja u smjeru Europe", istaknuo je Podumljak. Upozorio je i na prosjačenje u BiH koje se 'prelijeva' na susjedne zemlje, i na Hrvatsku. "Prosjačenje je možda najgori oblik zlostavljanja djece koja su izvrgnuta torturi organiziranih kriminalnih skupina radi ostvarivanja financijske dobiti", rekao je Podumljak.

Dijelovi tijela po 20 do 50 tisuća eura

Govoreći o trgovanju ljudskim organima, istaknuo je da polulegalne agencije 's ovih prostora' u klinike u Italiji i Francuskoj odvode ljude koji polulegalno prodaju dijelove tijela za 20.000 do 50.000 eura, a dio ljudi koji potpišu ugovore o prodaji svojih organa nikad se ne vrati.

Upozorio i na tzv. radnu eksploataciju, problem s osobama koje se najčešće odvode u Italiju i Austriju na sezonske poljoprivredne poslove "na crno".

Podumnjak je rekao kako je u Hrvatskoj donesena samo jedna presuda općinskoga suda 2009. u korist žrtve trgovanja ljudima tako da joj se isplati naknada od 152.000 kuna. U Hrvatskoj je u rujnu 2013. osnovan Odbor za naknadu žrtvama kaznenih djela, ali dosad, kako tvrdi, još nije dostupno izvješće o njegovu radu.