Foto: Hina

"MOGUĆA rješenja problema kredita u švicarskim francima" bila su tema okruglog stola u Saboru. Uz pokoji prijedlog rješenja sudionici su se složili kako izlaz iz tunela zvanog švicarac moraju pronaći zainteresirane strane, te da lepeza rješenja ne smije u nepovoljan položaj stavljati one koji kredite imaju u drugoj valuti.

Nisu propustili prozvati HNB koji, tvrde, nije reagirao kada je trebao.
Dok vlasnici gotovo 55 tisuća kredita u švicarcima nestrpljivo čekaju dugoročno rješenje, zadnjih tjedana u javnosti svatko nudi svoje.

Nezavisna Martina Dalić smatra da je to pogrešno, te da bi rješenje trebale dati isključivo poslovne banke, jer se nametanjem onih koja se koriste u segmentu gospodarstva izlažemo opasnosti da utonemo u još veću grešku.

Dalić: Voljela bih vidjeti banke kao glavne nositelje prijedloga rješenja
 
"Zato bih ja voljela vidjeti, a to je nažalost ono što ne vidim u zadnjih desetak dana, da se tu pojavljuju banke kao glavni nositelji prijedloga rješenja jer njima je to u interesu. Dakle, nisu ni one bez interesa jer će im se to vratiti kao neplaćeni krediti po ovom ili onom tečaju. Tamo se nalaze rješenja i osobno mi nije drago čuti kad iz bankarskog sektora dođe izjava 'Mi čekamo da Narodna banka formulira rješenje'. Ma nemojte", rekla je Dalić.

A upravo u HNB, ali poslovne banke prstom upire bivši pravni koordinator udruge Franak, Goran Aleksić, jer nisu građane upozorili da je franak rizična valuta. Banke, dužnici, HNB i Vlada sada moraju sjesti za stol i pronaći rješenje koje će ići na teret banaka koje su na švicarcima, tvrdi Aleksić, ostvarile ekstra profit od 13 i pol milijardi kuna.
 
"HNB nije odredio da se krediti mogu plasirati samo na temelju stvarne bilance, a da jest mi danas ne bi imali problem. Problem je vrlo jednostavno rješiv, a samo naizgled skup za banke. Banke moraju vratiti ekstra profit od onih od kojih su taj profit uzele, a to su dužnici u kreditima s valutnom klauzulom frank. Konverzijom kredita švicarac u kunske kredite po početnom ugovorenom tečaju. Odrediti neku realnu kamatu i dalje živjeti mirno", rekao je Aleksić.

Da HNB nije reagirao, a trebao je smatra i ekonomist Guste Santini koji opravdava banke koje su, kaže, vidjele priliku da sukladno zakonu ostvare profit.

Garača: Rješenje treba pronaći što prije
 
"Dakle HNB je morala reagirati kada je vidjela poslovnu kombinaciju koje rade poslovne banke. One su jednostavno, imajući sve te informacije trebali su reagirati kada su osjećali kada se švicarski franak udomaćiti u kreditnoj politici u Hrvatskoj. Tim više što su iskustva zemalja u okružju sasvim jasno definirala vezano uz taj švicarski franak", kaže Guste Santini.

Sada je gotovo, a rješenje treba pronaći što prije, godinu dana je predugo jer bi banke mogle pretrpjeti štetu oo oko 800 milijuna kuna, ističe dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu, Željko Garača. Izlaz vidi u tzv. jednosmjernoj valutnoj klauzuli.
 
"Predlaže se zamrzavanje obračunskog tečaja švicarskog franka za kredite u švicarcima sve do kraja isteka kredita. Za klijente to znači kao da se pretvaraju u kunske kredite. Ukoliko bi narednih godina došlo do pada stvarnog tečaja švicarskog franka, ispod obračunskog, to bi išlo u korist klijenata i njima bi se smanjivala rata shodno tome", rekao je Željko Garača.