SLAVEN Bilić još nije pokazao svoju Hrvatsku na terenu, ali je kroz nekoliko izjava dao dovoljno materijala za početna promišljanja o novim idejama. Preferira, kako kaže, četvoricu u zadnjoj liniji, Gvardiola vidi kao stopera, a Josipa Mišića kao "šesticu" koja drži balans i štiti obranu. Na papiru to zvuči kao nekoliko odvojenih odluka, ali zapravo bi sve moglo biti dio iste ideje - Hrvatska bi trebala stajati više u odnosu na Dalićevu eru i kao takva biti agresivnija bez lopte.

Bilić je rekao da Hrvatska ima dovoljno kvalitete za igranje s trojicom ili četvoricom, ali da on preferira četvoricu u zadnjoj liniji. Još je zanimljivije što je rekao da se s istim igračima može braniti s četvoricom, a napadati s trojicom. To znači da ga ne zanima samo formacija ispisana na papiru prije utakmice, nego način na koji će se momčad mijenjati ovisno o tome ima li loptu.

Ovdje počinje priča o visini obrane. Sve nadalje što pišemo zasad stoji uz jedno veliko "ako". Bilić još nije vodio ovu Hrvatsku u utakmici i tek ćemo vidjeti kako će njegove ideje izgledati na terenu. Međutim, ako Hrvatska bude igrala s četvoricom i želi napadati s trojicom, jedan bek može otići visoko, dok drugi ostaje niže, a stoperi se šire.

To omogućuje da u posjedu Hrvatska ima dodatnog igrača u sredini ili na boku, ali istodobno mora imati nekoga tko će pokrivati prostor ako izgubi loptu. A upravo je tu Dinamov kapetan Josip Mišić posebno zanimljiv.

Mišić ne dolazi kao spasitelj, nego kao rješenje

Bilić je vrlo jasno objasnio zašto je pozvao Josipa Mišića. "Ne dolazi on kao spasitelj. On dolazi tamo gdje smo jaki, ali ako želimo igrati s jednom šesticom, on je taj profil. On dolazi jer mi treba."

To je najvažnija rečenica koju je izbornik rekao o novom veznjaku. Mišić nije u 33. godini života pozvan zato što Hrvatska nema rješenje za sredinu terena, nego zato što Bilić traži točno određenog igrača za točno određenu ulogu.

A Mišić je već godinama jedan od najvažnijih igrača Dinama. Za zagrebački klub skupio je 263 nastupa, uz devet golova i 19 asistencija, a ove sezone je do 22. rujna nastupio 13 puta, zabio jedan gol i odigrao 1128 minuta.

U Dinamovim europskim kvalifikacijama i play-offu odigrao je svih šest utakmica, ukupno 569 minuta, uz jedan gol i tri asistencije te 90 posto točnosti dodavanja. Mišićev završni dojam uoči reprezentativne pauze nepotrebno je narušen zbog glupog crvenog kartona protiv Lokomotive, gdje je zbog prigovora isključen u okršaju sa sucem Patrikom Kolarićem.

Brojke, međutim, ne objašnjavaju najbolje njegovu vrijednost na terenu. Mišić je godinama igrač preko kojeg Dinamo kontrolira prvi dio napada, spušta se po loptu, mijenja stranu vrhunskim rasponom dodavanja i odlučuje kada treba ubrzati, a kada smiriti igru.

Nije igrač koji će se nužno isticati potezom koji će završiti na društvenim mrežama, ali kada ga nema, Dinamo često izgubi dio kontrole nad sredinom. Upravo to Bilić sada želi prenijeti u reprezentaciju.

Mišića ne treba smatrati Modrićevom zamjenom. Bilić je vrlo jasno rekao da Mišić pokriva istu poziciju kao Modrić, ali na potpuno drugačiji način. Modrić kontrolira ritam i organizira igru, dok Mišić može ostati iza njega, čuvati ravnotežu i omogućiti ostalim veznjacima da odu nekoliko metara više.

To je posebno važno ako Bilić želi visoko postavljenu obranu. Što više stoperi odu prema centru, to više prostora ostaje iza njih i ispred njih mora postojati igrač koji će kontrolirati tranziciju.

Ako Mišić ostane ispred obrane, Modrić može biti nekoliko metara više, Baturina može ulaziti prema sredini, a Petar Sučić može napadati prostor. Mišićev posao tada nije da bude najkreativniji igrač, nego da omogući drugima da budu.

Viša obrana mijenja cijelu Hrvatsku

Preliminarno je važno razlikovati dvije stvari - četvoricu u zadnjoj liniji i igranje visoke obrane. Hrvatska može igrati s četvoricom i braniti se duboko. Ako Bilić zaista želi da zadnja linija bude više postavljena, onda zapravo mijenja način na koji cijela momčad brani teren.

Kada su stoperi duboko, između njih i veznog reda nastaje prostor. Protivnički veznjak može primiti loptu između linija, okrenuti se i krenuti prema golu. Ako se obrambena linija pomakne desetak metara prema centru, taj prostor se smanjuje, a Hrvatska postaje kraća i kompaktnija.

To ima posljedice i kada Hrvatska osvoji loptu. Ako su stoperi visoko, vezni red je također viši, a napadači ostaju bliže protivničkom golu. Hrvatska može odmah napasti drugu loptu ili pokušati vratiti posjed bez vraćanja 40 metara prema vlastitom golu. Drugim riječima, visoka obrana nije samo obrambena odluka. Ona može biti način da Hrvatska napada više.

Ali za to je potrebno imati stopere koji mogu braniti prostor iza sebe. Ovdje Joško Gvardiol postaje iznimno važan. Ima brzinu, fizičku snagu i kvalitetu s loptom, pa može vrhunski braniti veliki prostor iza sebe, ali i pomoći u prvoj fazi izgradnje napada. Nije slučajno da ga Bilić prvenstveno vidi kao stopera, a ne kao beka.

Vušković je drugačiji profil, ali jednako zanimljiv za takvu ideju. Itekako je sposoban igrati obranu s četvoricom, o čemu smo pisali jučer. Bilić ga je već nazvao pametnim, hrabrim i samouvjerenim igračem te ga zajedno s Gvardiolom vidi kao stoperski par budućnosti. To ne znači da će odmah igrati i da je to zapisano u kamen, ali pokazuje kakav profil stopera izbornik želi imati na raspolaganju.

A onda se sve vraća na Mišića

Ako Bilić postavi obranu visoko, stoperi ostaju izloženi velikom prostoru. Ako Baturina i ostali veznjaci odu prema naprijed, iza njih također ostaje prostor. Netko mora sve to povezati. Tu Mišić može biti najvažniji igrač cijele konstrukcije, iako će vjerojatno biti jedan od najmanje primjetnih.

Ako Hrvatska izgubi loptu, on mora biti prvi čovjek ispred obrane. Ako protivnik pokuša preskočiti presing, Mišić mora zatvoriti sredinu. Ako se lopta osvoji, mora ponuditi prvo sigurno rješenje. A ako Modrić ode više, Mišić ostaje iza njega.

Zato Bilićeva formulacija da Mišić ne dolazi kao spasitelj ima itekako smisla. Ne dolazi riješiti sve probleme Hrvatske. Dolazi riješiti jedan konkretan problem - tko će držati momčad na okupu kada ostali igrači odu prema naprijed.

Hrvatska ima Modrića, Kovačića, Baturinu, Petra Sučića i još nekoliko igrača koji žele loptu i žele sudjelovati u napadu. Mišićeva najveća vrijednost može biti upravo u tome da ne mora uvijek ići za njima. Naravno, sve ovo zasad treba shvatiti kao igranje s postavom na temelju Bilićevih izjava i mogućih rješenja, a ne kao Bilićevu konačnu ideju.

Primjerice, Baturina u Comu zna početi na krilu pa ulaziti prema sredini, što bi i u reprezentaciji moglo biti jedno od rješenja. Time bi Hrvatska tijekom napada mogla dobiti dodatnog igrača u sredini - tada se otvara mjesto za Matea Kovačića.

Što će biti zanimljivo gledati protiv Češke?

U slučaju da Mišić starta u subotu protiv Češke, neće biti najvažnije samo tko će biti u početnih 11. Puno više će govoriti pozicije igrača u različitim fazama utakmice. Gdje će stajati Gvardiol kada Hrvatska izgubi loptu? Koliko će visoko biti bekovi? Hoće li Modrić biti ispred ili iza prve linije pritiska? I gdje će u tim trenucima biti Mišić?

Ako zadnja linija bude visoko, a Mišić ostane ispred nje, Hrvatska bi mogla dobiti kompaktniju momčad s manje prostora između linija. Ako se presing poveže s time, može osvajati lopte puno bliže protivničkom golu. Ako ne bude funkcionirao, ista ta visoka linija može postati veliki problem.

Naravno da je prerano davati zaključke o "novoj Hrvatskoj" jer su odrađena tek dva treninga pod novim-starim izbornikom. Ali Bilićeve izjave daju dovoljno materijala da se nasluti što pokušava napraviti - četvorica iza, mogućnost da se u posjedu igra s trojicom, viša obrambena linija i Mišić kao osigurač koji bi trebao omogućiti kreativcima da igraju više.

To je zasad samo ideja. Ali ako protiv Češke vidimo Hrvatsku koja stoji 10-15 metara više nego prije, koja odmah pritišće nakon izgubljene lopte i u kojoj Mišić ostaje iza Modrića, Baturine i Sučića, onda ćemo imati prvi pravi dokaz da Bilić ne priča samo o promjeni - nego je pokušava ugraditi u igru.

Utakmice Hrvatske u ovom ciklusu:

26. rujna - Češka (gostovanje)
29. rujna - Španjolska (gostovanje)
3. listopada - Engleska (doma)
6. listopada - Španjolska (doma)