Foto: Ilustracija

RADNIK jednog mesnog pogona kao sugovornik u emisiji HTV-a Hrvatska uživo svjedočio je što se sve radi s mesom i mesnim prerađevinama kojima istekne rok. Valja pri tom napomenuti kako prema hrvatskim zakonima meso nema rok trajanja, dok ga prema zakonima Europske unije ima. Stoga, često se događa da meso koje bi trebalo završiti u kafilerijama, odnosno na spaljivanju, završi na hrvatskim stolovima.

Radnik koji je govorio za HUŽ, zbog straha od gubitka posla, za javnost je ostao anoniman, no njegov je identitet poznat Uskoku. Radnik se obratio MUP-u i Uskoku te im je na njihovo traženje upisao sve datume, zbivanja i imena umiješanih. No, do danas nije nitko reagirao.

"Sve meso kojem je istekao rok trajanja ili s nekom drugom nepravilnosti se raspakira i stavlja ponovno u opticaj. No, što je još gore, ponekad se meso zamrzava i prođe nekoliko godina prije nego se ponovno upotrijebi u proizvodnji", izjavio je radnik.

Uz staru i povučenu robu iz trgovina u suhomesnate proizvode stavlja i zamrznuto meso iz uvoza, ponekad starije od desetljeća, kupljeno na svjetskom tržištu po nekoliko kuna za kilogramu, sve prema važećem zakonu, dok rok trajanja ne postoji. "Ti ljudi koji su to napravili, budite uvjereni da njihova djeca to ne jedu. To je napravljeno radi čiste zarade", kazao je radnik.

"Meso je upotrebljivo do kada je zdravstveno ispravno", kazao je Mladen Pavić glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede.

Odgovornost za to kakvo meso dobivamo u trgovinama i je li ono zdravstveno ispravno prema hrvatskim zakonima ne snosi mjerodavno ministarstvo. Nakon veterinarske inspekcije koja jamči kakvoću i ispravnost na liniji klanja, država više nema odgovornost. Hrvatskim građanima preostaje tek da vjeruje proizvođačima da će ispred profita staviti interes građana. 

Čobanković: Prema hrvatskim zakonima meso nema rok trajanja

"Prema hrvatskim zakonima meso nema rok trajanja", kazao je u Županji ministar Petar Čobanković. U izjavi za HTV obrušio se i na novinare: "Postavljate mi pitanje gdje ću ja ispasti budala kad to pustite na televiziji, ali poanta je da naši objekti imaju odobrenja za izvoz u EU, naši objekti imaji odobrenja za izlaz u SAD i izvoze i na ta prodručja, a neki objekti imaju čak odobrenja za izvoz u NATO. Znači, to su sve područja s najvišim standardima u proizvodnji hrane", odvratio je.

"Nema razloga za zabrinutost!"

S glasnogovornikom Ministarstva poljoprivrede slaže se i doktorica Andrea Humski s Hrvatskog veterinarskog instituta, iz Laboratorija za mikrobiologiju hrane. "Zakonski okvir Republike Hrvatske koji regulira zdravstvenu ispravnost hrane u potpunosti je usklađen s Europskom unijom. Odgovornost za svu hranu koja se stavlja na tržište prema važećoj legislativi ima proizvođač", kazala je doktorica za Index dodajući kako se meso strogo kontrolira i prilikom ulaska u zemlju, ali i onda kada je već u rukama proizvođača.

"Meso staro 10 godina se ne uvozi jer se provodi monitoring i rok trajanja zamrznutog mesa je s obzirom na tu legislativu identičan kao i u Europi. Meso koje se uvozi za prodaju kao svježe meso takvo se i uvozi, kao svježe. Te ima rok trajanja kakvo svježe meso ima, od nekoliko dana, ovisno o vrsti mesa", objašnjava doktorica uvjeravajući kako razloga za zabrinutost nema. "Prema pravilu meso kojem je istekao rok trajanja ne vraća se ponovno u preradu", kaže doktorica Humski uvjeravajući kako proizvođač u takvom, eventualnom slučaju podliježe kontroli veterinarske inspekcije.

Hrvatski veterinarski institut kontrolira zdravstvenu ispravnost mesa prilikom njegova ulaska u zemlju. Analizira se je li meso mikrobiološki i senzorički ispravno te ima li ostataka štetnih tvari, poput lijekova ili teških metala. Ukoliko meso  mijenja  svoj izgled, postaje blijedo, čak zelenkasto i smrdljivo, ono ni mikrobiološki nije ispravno. S druge strane, patogeni mikroorganizmi  se gube adekvatnom termičkom obradom.

Doktorica Humski objasnila nam je kako u mesu eventualno mogu ostati njihovi toksini otporni na termičku obradu, što je vrlo rijedak slučaj koji se može izbjeći poštivanjem pravila čuvanja i skladištenja. Ista stvar je i sa suhomesnatim proizvodima kod kojih se većina patogenih mikroorganizama gubi u propisanim procesima obrade. "Ali i  meso za te proizvode također se redovito kontrolira", upozorava doktorica."Hrvatska ne bi mogla imati izvoznu dozvolu za Ameriku i EU da se takvi proizvodi ne kontroliraju na odgovarajući način, a američka i europska inspekcije barem jednom godišnje (ovisno o vrsti sirovine) zajedno s našom inspekcijom provjeravaju ispravan rad subjekta u poslovanju s hranom, laboratorija koja provodi analize, kao i način te sukladnost funkcioniranja inspekcijskog sustava sa zakonima koje je Hrvatska preuzela", dodaje doktorica Humski.