POBOLJŠANJE obrazovnog sustava od velike je važnosti, no u Hrvatskoj mnogi misle da se ne prate suvremene društvene potrebe i da su učenici nekim nepotrebnim predmetima opterećeni, dok su za neke druge zakinuti.

Godinama su se predlagale razne reforme koje su trebale unaprijediti obrazovanje, a posljednja je najavljena prošle godine, i to kao najveća reforma obrazovanja u Hrvatskoj do sada. Radi se o uvođenju cjelodnevne nastave i pojedinih predmeta. 

Najboljim obrazovnim sustavima u Europi mogu se pohvaliti Finska, Švedska, Švicarska, Nizozemska i Danska, dok Hrvatska poprilično kaska. No unatoč lošoj statistici, zagrebačke i riječke škole ulažu u natprosječni odgojno-obrazovni sustav, u kojem su u središtu interesi svakog učenika. 

Zdrave navike u fokusu promjena 

I dok se resorno obrazovanje hvali uvođenjem cjelodnevne nastave, pojedine riječke škole taj sustav provode već desetljećima. Prve su uvele predmet građanski odgoj, a od sljedeće godine njihovi učenici bit će prvi koji će usvojiti znanje iz zdravstvenog odgoja i obrazovanja. Njihov smjer prate i zagrebačke škole u kojima se provodi građanski odgoj, ali i pazi na prehranu učenika. 

U 31 zagrebačkoj školi pokrenut je pilot-projekt, u sklopu kojeg će učenicima osigurati sezonsku, ekološki i lokalnu proizvedenu hranu. Izradili su nove i nutritivno uravnotežene jelovnike, koji će se mijenjati sezonski. 

"Baš kao što je to bio slučaj  s jesenskim jelovnicima, i zimski jelovnici u škole se uvode postupno, ovisno o kapacitetima i mogućnostima svake pojedine škole, nabavi potrebnih, novouvedenih namirnica i slično. 

Zahvaljujući ulaganjima Grada u opremanje kuhinja i blagovaonica u iznosu od 750 tisuća eura samo tijekom 2023. godine, kao i potpori države, školskom prehranom danas je obuhvaćeno čak 15.000 učenika više nego što je to bio slučaj kad smo preuzeli Grad, a oko 1500 učenika više ima mogućnost konzumacije toplog obroka", kazali su iz Grada Zagreba. 

Švedski stol u riječkim školama

Kako bi usvojili zdrave navike, riječki osnovnoškolci mogu sami izabrati obrok koji im je ponuđen u školskoj blagovaonici po principu švedskog stola. Projekt se provodi u 11 osnovnih škola, a kako djeca ponekad izbjegavaju nutritivno bogate namirnice, od ove godine će se u ponudi naći humus, tuna, razno voće i povrće te integralni kruh. 

"Vjerujemo kako uvođenjem marendi po principu švedskog stola doprinosimo organizaciji pravilne prehrane i održavamo ravnotežu između želja, ali i potreba učenika. Uvažavajući različite prostorne, kadrovske i organizacijske kapacitete svake ustanove, organizacijski detalji odlučit će na razini pojedine ustanove, no u svim se uključenim školama ponuda sa švedskog stola organizira vodeći se preporukama NZJZ PGŽ kako bi učenici svaki dan svoju marendu mogli odabrati između nutritivno bogatijih namirnica", poručili su iz Grada Rijeke. 

Prvi uveli građanski odgoj, uskoro i zdravstveni 

Već osam godina riječki osnovnoškolci uče o ljudskim pravima, toleranciji i prihvaćanju različitosti, financijskoj i medijskoj pismenosti, kao i o zaštiti okoliša i nenasilju. To su teme koje se obrađuju u izvannastavnoj aktivnosti građanski odgoj i obrazovanje, koju u ovoj školskoj godini pohađa oko 600 učenika u 24 škole. 

Iz riječke gradske uprave smatraju da ove teme donose vrijednosti koje bi u građanski uređenom društvu trebale biti važne. Od iduće školske godine jednako pažnje posvetit će se i doprinosu zdravlju i dobrobiti djece i mladih kroz izvannastavnu aktivnost zdravstveni odgoj i obrazovanje. Škole i učenici dobrovoljno će odlučiti o provedbi ovog predmeta. 

"Program je namijenjen provedbi u višim razredima osnovnih škola u trajanju od 70 sati godišnje. Provedba je zamišljena kroz dva odvojena obrazovna ciklusa od kojih prvi uključuje učenike 5. i 6. razreda, a drugi učenike 7. i 8. razreda. 

Učenje i poučavanje unutar ove izvannastavne aktivnosti bit će organizirano kroz četiri tematska područja - Zdravi stilovi života, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost, Mentalno zdravlje - emocionalna i socijalna dobrobit djece i mladih, Seksualno i reproduktivno zdravlje te rodna ravnopravnost i Prevencija ovisnosti i rizičnih ponašanja", objasnili su. 

Profesori koji budu predavali ovaj predmet proći će edukaciju koju će organizirati i financirati Grad Rijeka prije samog uvođenja izvannastavne aktivnosti. 

Besplatni higijenski ulošci 

Kao i mnogi drugi gradovi, osiguravaju besplatne radne bilježnice iz obveznih predmeta za sve učenike koji pohađaju škole u Rijeci, ali i za one koji imaju prebivalište u Rijeci, a pohađaju školu u nekom drugom gradu. Uz radne bilježnice, od 2022. godine osigurali su i dostupnost besplatnih higijenskih uložaka u svim osnovnim školama. 

"U dispanzerima postavljenim u školskim toaletima od tada su dostupni dnevni i noćni higijenski ulošci koji se mogu koristiti prema potrebama bez posredništva razrednika ili drugih zaposlenika škole. 

Ovim projektom, vrijednim oko 22.000,00 eura za 2022. godinu, Grad Rijeka dao je proaktivan odgovor na rezultate istraživanja o menstrualnom siromaštvu koje je riječka Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter predstavila javnosti, a u kojima je naveden niz podataka koji upućuju na nedostupnost higijenskih potrepština", poručili su i dodali da će se financiranje nastaviti.

Grad financira programe E-matematička učionica za darovite mlade matematičare i LIADO - Likovni istraživački atelje darovitih osnovnoškolca. Uz to, već godinama financira i program koji potiče učeničko jezično i stvaralačko izražavanje vezano za mnoge povijesne, geografske, umjetničke, kulturne i sportske znamenitosti Rijeke.

Građanski odgoj u 93 zagrebačke škole 

Kao i u Rijeci, zagrebačke škole prošle su godine započele s nabavom besplatnih menstrualnih potrepština kako bi ublažile menstrualno siromaštvo te unaprijedile zdravstvene navike mladih. Ovim projektom , koji se dijelom financira iz državnog proračuna, prošle školske godine bilo je obuhvaćeno više od 50.000 učenica. Projekt se provodi u svim zagrebačkim osnovnim i srednjim školama. 

Također, financiraju i radne bilježnice osnovnoškolcima, dok učenicima srednjih škola financiraju udžbenike i radne bilježnice. "Za ovu školsku godinu nabavljeno je nešto više od 824 tisuće komada udžbenika i drugih obrazovnih materijala, u što je uloženo nešto više od 9.1 milijun eura", kazali su iz zagrebačke gradske uprave. 

Građanski odgoj i obrazovanje ove se godine provodi u 93 zagrebačke osnovne i srednje škole, s više od 2000 učenika, i to kao izvannastavna aktivnost Zajednica aktivnih građana u 49 osnovnih i dvije srednje škole za 1124 učenika te kao fakultativni predmet Škola i zajednica u 42 srednje škole s 948 učenika. 

"Programe ŠIZ-a i ZAG-a provode učiteljice i nastavnici škola nakon što uspješno završe edukacije prije početka nastavne godine. Grad osigurava sredstva za plaće učitelja, a povrh toga svaka skupina učenika dobiva 663 eura za provedbu aktivnosti u sklopu programa. U sklopu programa učenici razvijaju kompetencije za osobni razvoj te odgovorno i transformativno djelovanje u zajednici", dodali su.

U suradnji s Centrom mladih Ribnjak ove godine provode i projekt ALTERnativna nastava - interkulturalni školski sat". Njegov je cilj smanjiti predrasude i upoznati učenike o njihovim sugrađanima koji u Zagreb dolaze iz različitih kulturnih, etničkih, jezičnih i vjerskih pozadina.

S obzirom na porast vršnjačkog nasilja, kažu da im je jedan od ciljeva intenzivirati njegovu prevenciju. U 27 osnovnih škola provode projekt "Za sigurno i poticajno okruženje u školama" u suradnji s UNICEF-om i Centrom Luka Ritz.