U JAVNOSTI je već dugi niz godina spolni odgoj u školama predmet goruće rasprave, ali još uvijek nepostojeći predmet u školskom kurikulumu. Inicijativa uvođenja spolnog odgoja prvi put je započela 60-ih godina, od kada su razne udruge provele nekoliko peticija i kampanja. Prije dvije godine peticiju je u manje od dva dana potpisalo skoro 13 tisuća ljudi.

Iste godine se tri četvrtine građana izjasnilo kako želi sveobuhvatni spolni odgoj u školama, no do danas Ministarstvo znanosti i obrazovanja to nije potaknulo na reformu s kojom bi se učenicima omogućilo seksualno obrazovanje. 

Četiri riječke udruge pokrenule su online kampanju kako bi istaknule važnost uvođenja cjelovite seksualne edukacije u škole. Zdrave veze, zdrava budućnost: cjelovitu seksualnu edukaciju u škole! naziv je kampanje koju je, kažu iz udruge, podržao veliki dio učenika i roditelja. 

Udruge traže uvođenje predmeta posvećenog seksualnoj edukaciji

Kampanja uključuje smanjenje rizika povezanih s destruktivnim seksualnim ponašanjem, odgađanje stupanja u seksualne odnose, smanjenje broja seksualnih partnera te povećanu upotrebu kontracepcije.

"Kampanju temeljimo na rezultatima istraživanja kojim se ispitivalo stanje i potrebe za uvođenjem cjelovite seksualne edukacije u osnovne i srednje škole na području Primorsko-goranske, Sisačko-moslavačke i Varaždinske županije. Analizirano je 50 kurikuluma osnovnih i srednjih škola, provedeno je anketno ispitivanje koje je obuhvatilo veliki broj obrazovnih djelatnika, a provedeno je i ukupno sedam fokusnih grupa", kazali su iz udruge PaRiter, koji su istraživanje proveli s udrugama LORI, Delta i SOS Rijeka. 

Rezultati istraživanja pokazali su im kako su učenici uglavnom zainteresirani za provedbu i smatraju da teme iz područja cjelovite seksualne edukacije ne obrađuju dovoljno u okviru redovne nastave. Za Index su iz Udruge kazali kako su se nastavnici izjasnili da je cjelovitoj seksualnoj edukaciji mjesto u školi. 

"Kao dugoročni cilj vidimo uvođenje posebnog predmeta posvećenog cjelovitoj seksualnoj edukaciji kojim bi se osiguralo dovoljno prostora za kvalitetan i temeljit pristup svim područjima prema UNESCO-ovim smjernicama", poručili su iz Udruge te dodali kako bi o tome predavali nastavnici koji su prošli edukaciju ili stručnjaci iz tog područja. 

Smatraju kako se u Hrvatskoj seksualna edukacija provodi sporadično i u sklopu međupredmetnih tema. Kurikulumi koji se dotiču tema seksualnosti, kažu, pristupaju joj vrlo usko s naglaskom na biološke aspekte.  

Ministarstvo: Teme seksualnosti se već obrađuju u školi

Resorno ministarstvo je početkom 2019. godine u kurikulum uvrstilo međupredmetnu temu Zdravlje za osnovne i srednje škole. Index je upitao Ministarstvo razmišljaju li o proširenju kurikuluma kada je u pitanju seksualno obrazovanje. Kazali su kako se teme vezane uz seksualnost već obrađuju u školama. 

"Sadržaji vezani za spolnost kao dio ljudskog života, očuvanje spolnog i reproduktivnog zdravlja, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti se obrađuju u školama i to ponajprije u obveznoj Međupredmetnoj temi Zdravlje, ali i u nastavi Prirode i Biologije. Međupredmetna tema Zdravlje provodi se u svim razredima osnovne i srednje škole te je obvezna za sve učenike", odgovorili su iz Ministarstva za Index.  

No, Hrvatska je prije uvođenja teme Zdravlje u kurikulumu imala predmet Zdravstveni odgoj u osnovnim i srednjim školama, no Ministarstvo ga je ukinulo te uvelo spomenutu međupredmetnu temu koja se provodi kroz razne predmete od biologije do vjeronauka. 

Riječke udruge smatraju kako je to korak unazad te da učenicima nije dovoljno samo obrađivanje te teme u pojedinim predmetima. Za njih cjelovita seksualna edukacija osnažuje mlade da postanu odgovorni građani i građanke koji su sposobni prepoznati i rješavati izazove povezane sa seksualnošću. 

Trećina mladih se o seksualnim odnosima informira na internetu 

Veliki problem, kažu, predstavlja i način kako se djeca informiraju o seksualnim odnosima. Prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, mladi o seksualnim odnosima u najvećoj mjeri razgovaraju s prijateljima, više od trećine ih se informira putem interneta, dok manje od četvrtine kroz razgovor s roditeljima i partnerima. Tek 12% mladih o seksualnom odgoju saznaje u školi i iz edukativnih materijala. 

Prema UNESCO-ovom istraživanju iz 2018. godine, zaključeno je kako se utjecaj cjelovite seksualne edukacije na djecu i mlade očituje u smanjenju rizika vezanih uz seksualno ponašanje, zabilježenim kasnijim stupanjima u seksualne odnose, smanjenju broja seksualnih partnera i povećane upotrebe kontracepcije.

Škola u Puli primjer provođenja seksualnog programa 

U hrvatskom društvu sve više raste svijest o seksualnoj edukaciji djece i mladih unutar obrazovnog sustava. Kao jedan od primjera je Strukovna škola u Puli koja još od 2006. godine provodi preventivni program s učenicima prvih razreda srednje škole. 

Prvi su u Hrvatskoj koji su predavanjima o seksualnom odgoju i spolnosti u adolescenata smanjili postotak maloljetničkih trudnoća. Seksualnost adolescenata je dio Školskog preventivnog programa koji se realizira na satovima razrednog odjela u trajanju od 12 školskih sati. Program su pokrenule pedagoginja Ljiljana Meščić Blažević i psihologinja Davorka Glavina-Stanković. 

"Glavni cilj programa je informiranje i edukacija adolescenta o reproduktivnom zdravlju i ljudskoj spolnosti te prevencija rizičnih seksualnih ponašanja. Program se realizira putem interaktivnog rada s učenicima, a uključuje metode aktivnog učenja, simulacije, diskusije i razgovore", kazala nam je pedagoginja Ljiljana Meščić Blažević koja je dodala kako se program provodi uspješno dugih 16 godina, a sve generacije ga u velikom postotku smatraju zanimljivim i korisnim. 

Ravnatelj Žagar: Seksualni odgoj bi se trebao uvesti u osmom razredu 

Inicijativu za uvođenje seksualnog obrazovanja kao obveznog zasebnog predmeta u škole prije dvije godine potpisalo je skoro 13 tisuća osoba, među kojima je bio i ravnatelj Medicinske škole u Puli Ivan Žagar koji smatra kako je neophodno uvođenje seksualnog odgoja u više razrede osnovne, pa stoga i srednje škole. 

"Škola ne treba služiti samo za puko nizanje činjenica iz razno raznih predmeta, već bi trebala biti nešto više od toga te bi djecu trebala pripremati na život. Pitanje seksualnosti se danas djeci nameće krajem osnovne škole, a posebno kroz srednju.

Smatram da bi puno bolje bilo da o tim temama dobiju informacije od nekog tko je educiran o toj temi. A ne da informacije skupljaju od svojih prijatelja ili s interneta", rekao je za Index ravnatelj Žagar koji nije optimističan po pitanju međupredmetne teme Zdravlje jer smatra da se ne provodi temeljito u svakoj školi. 

"To rješenje danas više nije dostatno jer nisu svi profesori stručni da predaju o tome. Seksualni odgoj bi se trebao uvesti u osmom razredu osnovne škole. No mislim da su kod nas ljudi još u dobrom dijelu konzervativni i nisam siguran koliko bi podržali inicijativu i uvođenje seksualnog odgoja u škole. Mislim da je to sve zbog konzervativnog stava Katoličke crkve, ali ne samo nje nego i društva koje je uvelike konzervativno", zaključio je Žagar. 

Rijeka prva u Hrvatskoj u škole uvodi zdravstveni odgoj

Rijeka je ponovno prva u Hrvatskoj koja nakon građanskog odgoja od sljedeće školske godine uvodi zdravstveni odgoj koji će osnovnoškolci učiti od 5. do 8 razreda. 

Program je namijenjen provedbi u formi izvannastavne aktivnosti u višim razredima osnovnih škola u trajanju od 70 sati godišnje, kazali su za Index iz Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Grada Rijeke.

"Učenje i poučavanje unutar ove izvannastavne aktivnosti bit će organizirano kroz četiri tematska područja - Zdravi stilovi života, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost, Mentalno zdravlje - emocionalna i socijalna dobrobit djece i mladih, Seksualno i reproduktivno zdravlje te rodna ravnopravnost i Prevencija ovisnosti i rizičnih ponašanja. Za svaku tematsku cjelinu razrađene su teme i povezani ishodi učenja te broj sati provedbe.

Sam kurikulum donosi i prijedloge metoda i strategija učenja i poučavanja za svako tematsko područje kao i prijedloge metoda vrednovanja učenika koje se temelje isključivo na formativnom vrednovanju", kazali su iz Upravnog odjela te dodali kako će seksualni odgoj biti sastavni dio kurikuluma, pokriven tematskim područjem Seksualno i reproduktivno zdravlje te rodna ravnopravnost.

Seksualni odgoj u Europi 

Po pitanju seksualnog obrazovanja, Hrvatska kasni u odnosu na Europu. Dvije trećine europskih država riješilo je pitanje seksualnog odgoja u osnovnim i srednjim školama. Švedska je prva europska država koja je uvela obvezno seksualno obrazovanje, a nakon nje odmah i Njemačka. Već dvadeset dvije godine ovaj predmet obvezan je u Finskoj, Norveškoj i Francuskoj, dok im se Danska pridružila prije pet godina, ali ga učenici nisu obvezni slušati. 

U Irskoj je seks prestao biti tabu-tema 80-ih godina kada su prvi put uveli obvezan zdravstveni odgoj. U Velikoj Britaniji spolni odgoj postoji u školama, ali nije obavezan. Samo je biološki sadržaj zdravstvenog i spolnog odgoja obavezan i predaje se svoj djeci, dok se sve ostalo o spolnom odgoju predaje samo djeci čiji roditelji to žele.

Hrvatska je jedna od devet zemalja Europske unije koja nije uvrstila seksualni odgoj u svoj kurikulum. Tu su još Bugarska, Poljska, Rumunjska, Litva, Mađarska, Slovačka, Italija i Španjolska, gdje mladi nemaju mogućnost u svim školama u zemlji dobiti informacije o seksualnom odgoju. 

U Hrvatskoj se već godinama poteže pitanje seksualnog odgoja u školama, no do sada ni jedna akcija nije bila dovoljno jaka kako bi Ministarstvo ovaj predmet uvrstilo u školski kurikulum.