Foto i video: Robert Zuber, Hina

INDEX prvi objavljuje dijelove dokumentarnog filma "Život od milijun dolara" Roberta Tomića Zubera. Film govori o slučaju Nore Šitum i truleži sustava koji je dozvolio da udruga Hrabro dijete novac prikupljen za njezino liječenje potroši na besraman način, o čemu je Index prvi pisao.

"Ili šuti i znaj da je netko ime tvog djeteta okaljao i krao gdje nije smio ili to prijavi", govori Đana Atanasovski, majka preminule djevojčice Nore Šitum na početku filma.

Norini roditelji pokrenuli su humanitarnu akciju kako bi prikupili novac za njeno liječenje u SAD-u. Cijela Hrvatska se ujedinila i u samo tjedan dana prikupljeno je gotovo milijun dolara. Nora je na žalost izgubila bitku za život, a od tad kreće dodatan horor za Norine roditelje.

>>OTKRIVAMO Zaklada Hrabro dijete radila je protuzakonito, a ni godinu dana od nadzora nisu kažnjeni

 >>OTKRIVAMO Kako Zaklada Hrabro dijete troši novac: Isplaćuju si božićnice, naknade..

Udruga Hrabro dijete stalno izlazila s drugim ciframa

Naime, udruga Hrabro dijete na čijem su se računu nalazila sredstva prikupljena u ovoj humanitarnoj akciji, cijelo vrijeme je u javnost izlazila s raznim iznosima. Prvo su Norinim roditeljima rekli da je od akcije za Noru na računu ostalo 2,2 milijuna kuna, da bi kasnije čelnici udruge izjavili da je ipak ostalo 3,6 milijuna kuna te su na kraju priznali da je ostalo 4,1 milijun kuna.

"Njihov novac je na našem računu, zamrznut jer se ne smije taknuti", izjavila je Jasminka Žužić, tadašnja predsjednica udruge Hrabro dijete. Žužić je kasnije uzela 100.000 kuna od tog novca kako bi otvorila istoimenu Zakladu (na koju je kasnije i prebačen novac), a 4 milijuna kuna udruga je oročila.

Samo od kamata Udruga je imala mjesečnu zaradu od 11.000 kuna. Novac se trošio na plaće djelatnika Zaklade i udruge Hrabro dijete, na božićnice, regrese. Bankovni izvodi s računa udruge pokazuju hrpu neobjašnjivih troškova, isplate na bankomatu, novcem za Noru plaćali su se visoki telefonski računi djelatnika Udruge, isplaćivane su donacije supružnicima čelnika udruge, plaćali su se privatne sudske kazne, a plaćeno je i studijsko putovanje sinu predsjednice udruge. Plaćali su i računovođu 6000 kuna mjesečno. O svemu tome Index je prvi pisao.

Prikupljali novac i za Enu Šarac, ali joj ga nikad nisu isplatili

Svi pokušaji da se ovi podaci dostave kao dokaz nisu uspjeli, a ni DORH-u ni Ministarstvu financija ništa nije bilo sporno te su odbacili prijavu Đane Atanasovski i Ivice Šituma protiv Jasminke Žužić.

Podsjetimo još kako je udruga istovremeno prikupljala novac i za liječenje Ene Šarac, bez da su o tome obavijestili nju i njezinu mamu. Novac koji su prikupili za njeno liječenje, Eni nikad nisu isplatili. Umjesto toga, Jasminka Žužić i Haris Kapetanović (tadašnji tajnik, a danas predsjednik udruge Hrabro dijete) Eni su poručili da im mora dokazati da je bolesna.

Otkrili smo da je Zaklada Hrabro dijete radila protuzakonito

Index je prošlog tjedna prvi otkrio da je Zaklada Hrabro dijete radila protuzakonito. To nam je potvrdilo Ministarstvo financija koje je nad Zakladom 2016. provelo financijski nadzor, no apsurdno je da ni godinu dana od nadzora Zaklada nije kažnjena.

Uz sve to, Norini roditelji još prolaze kalvariju sa sudovima koji su dosad sve odluke donosili u korist udruge Hrabro dijete.

Naime, Đana Atanasovski i Ivica Šitum pokrenuli su sudski spor u kojem su tražili da se udruzi Hrabro dijete blokiraju sredstva prikupljena za Norino liječenje i da se novac prikupljen za Noru prebaci u Zakladu Nore Šitum, kako bi se njime moglo pomagati drugoj bolesnoj djeci.

Međutim, sud je taj jedan predmet raspodijelio na dva (postupak blokade sredstava i parnični postupak kome pripada novac) i time automatski udvostručio troškove suđenja koje na kraju plaćaju Norini roditelji.

Sudske presude u korist Udruge

Vrhovni sud je prije dvije i pol godine donio pravomoćnu presudu u postupku blokade sredstava. Presuda je išla u korist udruge Hrabro dijete, kojoj je sud dopustio raspolaganje novcem prikupljenim za Norino liječenje. Na tu su se odluku Vrhovnog suda Norini roditelji odmah žalili Ustavnom sudu koji još uvijek nije donio odluku. Naime, s Ustavnog suda su nam rekli da još uvijek ne mogu odlučivati o žalbi jer je trenutno drugi postupak (kome pripada novac) na reviziji.

Film Roberta Zubera prati ovaj slučaj koji pokazuje svu trulež našeg sustava. Zuber je u intervjuu za Index otkrio kako je prvo krenuo s pričom koja se ticala same Nore i svega onog što su roditelji pokrenuli kako bi prikupili sredstva da ode na liječenje u SAD.

"Kad je Nora umrla, mislio sam kako tu nemamo dalje što snimati, no u međuvremenu smo Norini roditelji Đana, Ivica i ja postali prijatelji. Nakon nekog vremena od Norine smrti, imali su ideju prikupljenim novcem napraviti nešto poput Ronald McDonald zaklade. Htjeli su u jedan prostor staviti roditelje, psihologe i stručnjake koji bi pomogli roditeljima da se snađu u toj teškoj situaciji kad im djeca idu na liječenje.

Potom je krenula priča s udrugom Hrabro dijete koja je imala na računu novac prikupljen za Norino liječenje. Oni su stalno mijenjali priču. Prvo su spominjali da se prikupilo 2 milijuna pa onda 3, da bi na kraju ispalo da je prikupljeno 4 milijuna kuna. Stari novinarski instinkt mi je rekao da tu nešto smrdi. Potom sam predložio Šitumima da bih nastavio pratiti proces", počeo je priču za Index Robert Zuber.

Zuber: Zaprepastila me inertnost sustava da sudjeluje u monitoringu ovog novca

Film je njegova verzija viđenja cijelog slučaja, a tijekom njegova snimanja, sam je pokušavao izazvati svoju subjektivnost kako bi vidio ima li ona temelja ili ne. Cilj mu je kaže, da gledateljima ne nameće svoj sud te da im ostavi da sami odluče i donesu zaključak o slučaju.

Proces istraživanja nije mu bio lagan, teško je bilo doći do dokumenata, a na kraju je imao pomoć od Đane i Ivice koji su bili dio parničkog postupka pa su imali uvid u dokumente. Ono što je posebno zanimljivo je to, napominje, da je velik dio dokumenata vezan za trošenje novca bio dostupan institucijama, a koje pak nisu ništa poduzele da istraže nezakonite radnje.

"Ipak se radi o javnom novcu koji su prikupljali građani ove zemlje, a i šire. No zaprepastila me inertnost sustava da sudjeluje u monitoringu ovog novca, ta nebriga mi je frapantna", zaključuje Zuber.

Film Roberta Zubera sad se prikazuje u nezavisnim kinima, u Zagrebu 3. 11. u Kinoteci, 16. 11. u Varaždinu, 19. 11. u Čakovcu, 21.11. Mostar, 22.11. Split, 30. 11. u Sisku, 7. 12. u Dubrovniku.