ČELNICI Udruge Franak preporučili su u petak svojim članovima i svima drugima koji su oštećeni kreditima u švicarskim francima pokretanje privatnih tužbi protiv banaka, koje bi prema njihovoj procjeni u tim postupcima mogle izgubiti od 10 do 15 milijardi kuna, no očekuju i da bi moglo doći do nagodbe s bankama.

Konferencija je organizirana u povodu pravomoćne presude Visokoga trgovačkog suda u kolektivnom sudskom procesu protiv osam banaka, kojom je potvrđeno da je svih osam tuženih banaka ugovaralo nepoštene i zbog toga ništetne odnosno nevažeće ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli u švicarskim francima (CHF) i promjeni kamatne stope odlukom banke.

"Pobijedili smo valutnu klauzulu"

Jedan od koordinatora udruge Denis Smajo rekao je da je pravosuđe položilo najviši ispit, iako je sve "malo potrajalo".

"Za udrugu koja ima 30.000 članova to je velika stvar. Pobijedili smo valutnu klauzulu, pobijedili smo kamatnu stopu, bit će još nekih pravnih nedoumica, ali i to ćemo izgurati do kraja", kazao je Smajo.

Dodao je kako postoji mogućnost žalbi banaka, no da je to praktički već ranije riješeno pred Ustavnim sudom, Vrhovnim sudom i Sudom EU-a, koji je u potpunosti stao na stranu klijenata, odnosno potrošača.

"Banka se uvijek može žaliti, no nama je to sada gotova stvar", rekao je Smajo. 

Oštećenim građanima predložio je da se svi, koji to već nisu, učlane u Udrugu Franak čiji će ih pravni tim usmjeriti pa će sa svojim odvjetnicima odlučiti hoće li pokrenuti privatne postupke.  

Nije, međutim, odbacio mogućnost nagodbe s bankama rekavši da je to otvoreno pitanje.

"Da sam bankar, išao bih u tom smjeru, jer su to izuzetno veliki novci pogotovo ako želite sačuvati iznos zateznih kamata i izbjeći sudske troškove. Međutim, banke su banke, do sada nisu imale sluha za dogovor, iscrpljivale su pravni put i to bi im se moglo obiti o glavu", rekao je Smajo.

Procijenio je ukupne troškove banaka na 10 do 15 milijardi kuna, iako, kako je rekao, taj iznos raste zbog zateznih kamata.

Inače, riječ je o 120.000 kredita u francima, od čega je 53.000 konvertiranih.

Aleksić: Konverzija ne zaustavlja tužbe 

Istaknutiji član Franka i saborski zastupnik Goran Aleksić naglasio je da će svi dužnici biti potpuno obeštećeni, ali će prije toga morati  na sud.

Kritizirao je jučerašnju izjavu ministra financija Zdravka Marića koji je, kaže Aleksić, rekao da oni koji su konvertirali kredite neće tužiti banke, jer to piše u zakonu. 

"U zakonu to nigdje ne piše. Konvertirani dužnici imaju pravo na tužbu, međutim postoji pravno pitanje hoće li oni uistinu dobiti obeštećenje zbog toga jer će se banke svakako pozivati na konverziju i u svojim će podnescima govoriti kako smo mi konverzijom odustali od tužbi. Međutim, to nije tako zakonski propisano, nego će se banke tako braniti i na kraju će to završiti na Vrhovnom sudu", ocijenio je Aleksić. 

Više puta je svim dužnicima koji su konvertirali CHF kredite poručio da se nisu odrekli prava na tužbu.

"To niste nigdje potpisali i to nigdje u zakonu na temelju kojeg je provedena konverzija CHF kredita ne piše", zaključio je Aleksić.

"David je pobijedio Golijata"

Ines Bojić, koja je pisala ustavnu tužbu protiv osam banaka, naglasila je da je "David pobijedio Golijata".

"Što se same odluke Visokog trgovačkog suda tiče, protiv takve odluke može ići revizija, postupak se ponovno može naći pred Ustavnim sudom, ali ja sam optimistična. Vjerujem da će ono što je utvrđeno biti potvrđeno. Ovo je primjer da se pravo i pravda ipak nekad sastaju u nekim točkama", kaže Bojić 

Članovima Udruge Franak i svima onima koji su imali kredite u švicarcima preporučila je da krenu u sudske postupke.

Trgovački sud je u srpnju 2013. presudio u korist Saveza udruga za zaštitu potrošača Potrošač koji je zbog kredita u švicarcima tužio osam banaka - Zagrebačku, Privrednu, Erste i Steiermarkische banku, Raiffeisenbank Austria, Addiko banku (ranije Hypo Aple-Adria-Bank), OTP banku Hrvatske, Splitsku (ranije Societe General- Splitska banka) i Sberbanku (ranije Volksbank).

Trgovački sud je tada presudio da je osam tuženih banaka ugovaralo nepoštenu i zbog toga ništetnu ugovornu odredbu o valutnoj klauzuli CHF te nepoštenu i zbog toga ništetnu ugovornu odredbu o promjeni kamatne stope odlukom banke u svim potrošačkim ugovorima o kreditu ugovorenim između 10. rujna 2003. i 31. prosinca 2008. godine.

Banke su se na tu presudu žalile, ali Visoki trgovački sud odbio je njihove žalbe i potvrdio presudu Trgovačkog suda.

Presuda je objavljena u srijedu na internetskoj stranici Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske.