GRENLAND je ponovno u fokusu američkog predsjednika Donalda Trumpa, što je potvrdio objavom na svojoj društvenoj mreži Truth Social, gdje je ustvrdio da šalje bolnički brod prema tom otoku.

Trump je napisao da će u suradnji s guvernerom Louisiane Jeffom Landryjem, koji je ujedno i posebni izaslanik SAD-a za Grenland, poslati veliki bolnički brod kako bi se "pobrinuo za brojne bolesne ljude o kojima se nitko ne brine".

Galerija

Donald Trump je u objavi s AI slikom broda USNS Mercy, koju je podijelio i Jeff Landry zahvalivši predsjedniku, između ostalog napisao: "Na putu je!!!".

Ipak, mnogo toga ostaje nejasno. "Ne znamo zašto Donald Trump ovo objavljuje baš sada. Ne znamo što time misli. Ne znamo je li bolnički brod zaista na putu za Grenland", navodi Jakob Krogh, dopisnik danske državne televizije iz SAD-a.

Ministar obrane: Ne znamo ništa o tome. Nema potrebe za zdravstvenom intervencijom

Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen izjavio je da Danska nema nikakvih saznanja o tome da je bolnički brod na putu za Grenland. Ujedno je naglasio da stanovnici Grenlanda dobivaju svu potrebnu zdravstvenu skrb.

"Nema potrebe za posebnom zdravstvenom intervencijom na Grenlandu. Grenlandska vlada se već danas brine o tome, a Danska bi uskočila ako bi za to bilo potrebe", poručio je ministar.

Oba američka bolnička broda su na remontu, nijedan nije na putu za Grenland

Američka mornarica raspolaže s dva bolnička broda: USNS Mercy i USNS Comfort. Prema podacima servisa Marine Traffic, USNS Mercy se trenutno nalazi u brodogradilištu u američkom gradu Mobileu. Prema Vesselfinderu, i USNS Comfort je prije 17 dana bio smješten u istom gradu.

Brodogradilište Alabama Shipyard u Mobileu je 23. siječnja objavilo fotografiju na kojoj se vide oba broda, jedan uz drugoga, gdje bi trebali biti renovirani. I prema podacima stranice Marine Traffic, oba broda nalaze se u brodogradilištu u Mobileu.

Danska televizija pokušala je dobiti komentar od, između ostalih, ministra vanjskih poslova Larsa Løkkea Rasmussena i američkog veleposlanstva u Kopenhagenu. Iz američkog veleposlanstva nije bilo moguće dobiti službeni komentar.

Objava par sati nakon evakuacija američkog mornara kod glavnog grada Grenlanda

Trumpova objava stigla je par sati nakon što je dansko arktičko zapovjedništvo priopćilo da je evakuiran jedan član posade američke podmornice koji je zatražio hitnu medicinsku pomoć, sedam nautičkih milja od glavnog grada Grenlanda Nuuka.

Član posade prebačen je grenlandskim zdravstvenim vlastima i bolnici u Nuuku, navodi se u priopćenju Danskog arktičkog zapovjedništva. Evakuacija je provedena helikopterom danske obrane Seahawk, dodaje se u priopćenju.

Kakvo je zdravstvo na Grenlandu, a kakvo u Americi?

Ako se gledaju osnovni zdravstveni ishodi, SAD ima prednost u očekivanom životnom vijeku i nižoj smrtnosti dojenčadi. Prosječan Amerikanac danas može očekivati da će živjeti oko 79 godina, dok je na Grenlandu taj prosjek oko 74 godine.

Razlika je vidljiva i kod smrtnosti dojenčadi: u SAD-u je riječ o oko 5,6 smrti na 1000 živorođenih, dok je na Grenlandu ta stopa oko 9 na 1000. Ti podaci pokazuju da, unatoč manjoj populaciji i drukčijoj organizaciji sustava, Grenland zaostaje u ključnim pokazateljima javnog zdravlja.

S druge strane, struktura sustava i financijsko opterećenje građana bitno su različiti. Grenland ima javno financiran model u kojem su osnovne zdravstvene usluge dostupne bez klasičnih premija i participacija, dok se u SAD-u sustav u velikoj mjeri oslanja na kombinaciju privatnog i javnog osiguranja, uz česte premije i druge oblike sufinanciranja.

Zanimljivo je i da Grenland ima znatno više bolničkih kreveta po glavi stanovnika – oko 14 na 1000 ljudi, naspram oko 2,7 u SAD-u – što odražava drukčiju organizaciju bolničke mreže u maloj i geografski raštrkanoj zajednici. Ukratko, SAD ostvaruje bolje zdravstvene ishode u prosjeku, ali uz znatno veći financijski teret za pojedinca, dok je grenlandski sustav financijski dostupniji, ali slabiji u ključnim pokazateljima zdravlja stanovništva.

Što to Trump radi s Grenlandom?

Američki predsjednik Donald Trump posljednjih mjeseci u više je navrata javno ponavljao da želi da Sjedinjene Države preuzmu Grenland, danski autonomni teritorij. "Mislim da ćemo ga dobiti. Na ovaj ili onaj način, dobit ćemo ga", rekao je Trump početkom siječnja, kako je prenio Reuters. Dodao je da je Grenland "od ključne važnosti za nacionalnu sigurnost SAD-a".

U istom razdoblju Trump je odbio isključiti mogućnost ekonomskog ili političkog pritiska na Dansku. "Ne mogu to jamčiti. Možda ćemo morati nešto poduzeti", rekao je upitan bi li isključio korištenje sile. Istaknuo je da je riječ o "velikom komadu zemlje s vrlo malo ljudi, ali s ogromnim strateškim značajem". Kasnije je na Svjetskom ekonomskom forumu održanom u Švicarskom Davosu rekao da neće koristiti silu, ali nastavio je s pritiskom.

Stephen Miller, jedan od najutjecajnijih Trumpovih savjetnika, je u inervjuu za CNN rekao da "Grenland treba biti dio Sjedinjenih Država", dodavši kako "nitko neće ratovati s nama oko budućnosti Grenlanda". Ta je izjava izazvala oštre reakcije u Danskoj.

Kako su reagirale Danska i EU?

Danska je više puta odlučno odbacila takve prijedloge. Danski premijer rekao je da "Grenland nije na prodaju i neće biti", prenio je Reuters. "Budućnost Grenlanda odlučuju njegovi stanovnici", poručio je. Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen također je naglasio da teritorij "ne želi biti ni danski ni američki pijun".

Europska unija stala je uz Dansku. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da EU "u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Danske". 

NATO je pokušao smiriti tenzije. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da je "Arktik područje suradnje, a ne konfrontacije", ali je naglasio da saveznici moraju "poštovati međunarodno pravo i međusobni suverenitet".