HRVATSKI sabor sutra će donijeti državni proračun za 2024. godinu po kojem prihodi države rastu na 28.5 milijardi eura.

Plan je da prihodi države u idućoj godini iznose 28.5 milijardi eura, a rashodi 32.6 milijardi, prihodi rastu za tri, a rashodi za 11.2 posto u odnosu na plan za ovu godinu.

Realni gospodarski rast za 2024. vlada projicira na 2.8 posto, te očekuje da će udio javnog duga u BDP-u sa 60.7 posto u ovoj godini pasti na 58 posto BDP-a, dok bi stopa inflacije trebala biti 3.1 posto.

Prvo će se glasati o 468 amandmana

Proračunski manjak trebao bi biti ispod referentne razine od tri posto, a prema metodologiji ESA 2010. u 2024. trebao bi biti 1.9 posto BDP-a.

Glasovanju o najvažnijem financijskom dokumentu države prethodit će glasanje o 468 amandmana na njega od kojih je njih čak 463 podnijela oporba, a samo pet zastupnici vladajuće većine.

Izvjesno je da će saborska većina slijediti primjer vlade koja je prihvatila samo 11 amandmana, pet zastupnika većine i šest oporbenih.

Na glasovanje čeka izbor novog povjerenika za informiranje

Među točkama koje čekaju na glasovanje je i izbor novog povjerenika za informiranje jer je dosadašnjem Zoranu Pičuljanu petogodišnji mandat istekao 21. studenoga. Kandidati za to mjesto su Anita Markić, Dubravka Bevandić i Nikola Kristić.

Sabor treba razriješiti i zamjenicu pravobraniteljice za djecu Ivanu Buljan na njen osobni zahtjev.

Rasprava o izvješću o radu policije

Nakon glasovanja, zastupnici će raspraviti Izvješće o radu policije u 2022. u kojemu se ističe da je stanje sigurnosti u prošloj godini bilo na visokoj razini, s postotak razriješenosti kaznenih djela od gotovo 72 posto.

Nezakonite migracije, koje su lani doživjele svoj vrhunac u vidu povećanja od 190 posto, uspješno su zadržane u kontroliranim uvjetima pravovremenom preraspodjelom snaga i tehničke opreme te usmjerenim radom policije na temelju kvalitetne analize rizika.

Te migracije i veći angažman policije na njihovom suzbijanju nije negativno utjecao na opće stanje sigurnosti, kako u Hrvatskoj, tako i na njenoj granici, a što su prepoznali Europska komisija i Vijeće te je donesena odluka o ulasku Hrvatske u Šengenski prostor 1. siječnja 2023.

Glasovanje i o prijedlogu Mrak Taritaš usmjerenom na izmjene ugovora s Vatikanom

Zastupnici će svoje mišljenje reći i o prijedlogu Anke Mrak Taritaš (Glas) da sabor zaduži vladu da pokrene postupak pregovora o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom na području odgoja i kulture, gospodarskih i pravnih pitanja te dušobrižništva katoličkih vjernika, pripadnika vojske i policije.

Mrak Taritaš smatra da je došlo vrijeme da se ti ugovori revidiraju, dodavši da su to radile i neke druge države. Raspravu o njenom prijedlogu, potpisima su "pogurale" lijeve stranke zastupljene u saboru, izuzev Socijaldemokrata.