NIGERIJU ponovno potresaju masovne otmice. Bande naoružanih muškaraca na motociklima, koje djeluju iz šuma, dvaput su ovaj tjedan na dva različita mjesta na sjeveru zemlje otele stotine ljudi.

Prvo je u srijedu stigla vijest savezne države Borno na sjeveroistoku da su militantni islamisti zarobili žene i djecu iz kampa za raseljene osobe koji su tražili drva za ogrjev. Trebalo je nekoliko dana da se vijest pojavi jer je lokalna mreža mobilne telefonije bila uništeni, piše BBC.

Zatim su sljedećeg dana u sjeverozapadnoj državi Kaduna više od 280 djece u dobi između osam i 15 godina, kao i neke njihove učitelje, naoružani napadači odveli iz škole u obližnju šumu. Postoje lokalni izvještaji da su ovaj napad izveli militanti iz skupine Ansaru povezane s Al Qaidom.

Vladalo je zatišje, ali...

Posljednjih mjeseci vladalo je zatišje u ovakvim masovnim otmicama. Nigerija je privukla pažnju međunarodnih medija nakon otmice gotovo 300 djevojčica iz škole u Chiboku u travnju 2014. godine. Sada se bliži deseta godišnjica te tragedije i izgleda da se sve ponavlja. Masovna otmica u Kaduni najveća je otmica iz škole od 2021. godine.

Zašto je ponovno došlo do serije otmica koje ugrožavaju živote najranjivijih Nigerijaca? Teško je izvući dublje zaključke iz dvaju naizgled nepovezanih incidenata, ali to je podsjetnik da prijetnja nije nestala. Činjenica da su se otmice dogodile samo nekoliko dana prije muslimanskog mjeseca posta ramazana može biti značajna.

Oni koji su u prošlosti bili oteti i oslobođeni govorili su o tome da su bili prisiljeni kuhati i raditi druge kućanske poslove u šumskim logorima.

Nizak rizik, visooki prihodi

Općenito su otmice radi otkupnine u Nigeriji posao niskog rizika i visokih prihoda. Otete se obično oslobađa nakon primopredaje novca, a počinitelje se rijetko uhićuje. To se događa unatoč činjenici da je plaćanje otkupnine za oslobađanje nekoga postalo protuzakonito.

Ukupno je više od 4700 ljudi oteto otkako je predsjednik Bola Tinubu došao na vlast u svibnju prošle godine. Otmice su postale unosan biznis za ljude vođene ekonomskim očajem. Osim novčane otkupnine, bande su u prošlosti tražile namirnice, motocikle, pa čak i benzin u zamjenu za oslobađanje talaca.

"Loše gospodarstvo Nigerije stvara uvjete za otmice. Tijekom prošle godine vlada nije uspjela riješiti gospodarske probleme. Cijene hrane vrtoglavo su porasle, posebno u posljednjih šest mjeseci. Percepcija korupcije nastavlja rasti", rekao je William Linder, umirovljeni časnik CIA-e i voditelj 14 Northa, savjetodavnog tijela za rizike usmjerenog na Afriku.

Vojska i policija su nesposobne

Alex Vines, direktor programa za Afriku u think-tanku Chatham House, slaže se s Linderovim mišljenjem. Rekao je da se nedavni napadi mogu povezati s problematičmnim nigerijskim gospodarstvom i nesposobnošću vojno-policijskih snaga da poremete aktivnosti otmičarskih bandi.

Rastući troškovi prehrane stanovništva pogoršani su time što poljoprivrednici ne mogu pristupiti svojim poljima kako bi uzgajali hranu jer se boje da će biti napadnuti ili oteli. "U velikim područjima naoružane bande su istisnule i vladine institucije i tradicionalne vladare i postale de facto vlast", objasnio je dr. Vines.

Bande često iznuđuju novac od ljudi, ali činjenica da se ne mogu baviti poljoprivredom znači da im je dostupno manje sredstava, što može objasniti zašto se bande okreću otmicama. Isto tako, smanjenje bazena jezera Čad i širenje pustinje Sahare prema jugu dovelo je do povlačenja obradivih poljoprivrednih površina i nestašice vode.

"Otmica je za neke alternativni način zarade" 

"Ovi pritisci samo povećavaju nevolje mnogih ljudi, posebno na sjeveru zemlje. To tjera ljude da traže alternativne načine zarade. Nažalost, otmica radi otkupnine je jedan od njih", objasnio je Linder.

Bandama pomaže činjenica da su nigerijske granice propusne i nesigurne. Islamističko nasilje u široj regiji pridonijelo je nesigurnosti. Golemi šumski rezervati u pograničnim regijama pretvoreni su u operativne baze za kriminalce.

"Nigerija treba surađivati sa svojim susjedima. Bez transnacionalne suradnje, posebice s Nigerom, Kamerunom i Čadom na sjeverozapadnom dijelu nigerijske granice, ti će se incidenti nastaviti", rekao je Bulama Bukarti, analitičar na Institutu za globalne promjene Tonyja Blaira.

Ali samo to neće pomoći Nigeriji da porazi bande, dodao je Bukarti. Nigerijske vlasti također moraju biti voljne privesti počinitelje pravdi. "Nikad nismo vidjeli da je vođa bande uhićen i procesuiran. To je unosno zanimanje. Još više ljudi će im se pridružiti, a nekažnjavanje će se širiti", rekao je Bukarti.