UHIĆENJE Mihaila Hodorkovskog u zoru u Sibiru u listopadu 2003. godine, kada su ga specijalci pod prijetnjom oružja izvukli iz privatnog zrakoplova, označilo je ključan trenutak u ranim danima vladavine ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Hodorkovski, tada najbogatiji Rus i otvoreni kritičar Kremlja, postao je prvi oligarh koji je završio iza rešetaka dok je Putin gušio svaki otpor, a uništenje njegove naftne kompanije Jukos označilo je kraj tržišne ekonomije u Rusiji.

Gotovo točno 22 godine kasnije, dok je Rusija totalitarna država, Putin ga očito ponovno vidi kao prijetnju. Ovog mjeseca, ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) optužila je Hodorkovskog, koji živi u egzilu u Londonu, i 22 člana ruskog Antiratnog odbora za planiranje državnog udara, piše Telegraph.

"Kremlj je paranoičan"

Prema FSB-u, odbor osnovan radi suprotstavljanja ratu u Ukrajini teži "nasilnom preuzimanju vlasti i rušenju ustavnog poretka". Dok Hodorkovski tvrdi da su optužbe lažne, kritičari Kremlja smatraju da je to jasan znak nove ranjivosti u srcu ruske države.

"To nam govori da je Kremlj paranoičan", rekao je John Herbst, viši direktor Euroazijskog centra Atlantskog vijeća i bivši američki ambasador u Ukrajini. "Putin traži neprijatelje kako bi pokušao ojačati svoj režim", dodao je.

Kako navodi Telegraph, Putin odjednom ima mnogo razloga za brigu. Ruska ekonomija posustaje, prosvjedi se polagano pojavljuju, a Ukrajina pojačava napade dronovima na rafinerije nafte.

Američki predsjednik Donald Trump također je pojačao pritisak najavom novih sankcija dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama, što je natjeralo Indiju i Kinu na smanjenje kupnje ruske nafte. To prijeti smanjenjem ključnih prihoda za Putinov ratni stroj.

"Prvi put u tri i pol godine, Rusija je stvarno pogođena. Mislim da vlada određena panika", rekao je za Telegraph Timothy Ash, suradnik u programu za Rusiju i Euroaziju Chatham Housea.

Bankarska kriza na pomolu

Ruska ekonomija dosad je pokazivala iznimnu otpornost, prkoseći predviđanjima o kolapsu. Jedan od razloga je taj što je Kremlj prisilio banke da kreditiraju obrambene tvrtke, dajući im zeleno svjetlo za odobravanje zajmova bez uobičajenih provjera kreditne sposobnosti ili rezervacija za pokrivanje potencijalnih gubitaka, piše britanski medij.

"Oni cijelo vrijeme financiraju rat posuđenim novcem, samo se to ne prikazuje u državnoj bilanci", objašnjava Craig Kennedy s Harvardovog Davis Centra, bivši potpredsjednik Bank of America Merrill Lynch s izravnim iskustvom poslovanja u Rusiji.

"Ovo je samo mračni bazen duga i nitko ne zna koliki će dio propasti kada dođe na naplatu", upozorio je.

Kennedyjeva analiza pokazuje da je oko 23 posto - čak 163 milijarde eura - neotplaćenih korporativnih zajmova ruskih banaka sada usmjereno tvrtkama za proizvodnju oružja. Ne samo da je novac posuđen bez provjera, već je otišao u sektor s lošom kreditnom poviješću, koji se, kao i ostatak gospodarstva, bori s visokim kamatnim stopama.

"Ako nastavimo ovako poslovati, većina naših tvrtki će bankrotirati"

Sergej Čemezov, izvršni direktor Rosteca, najvećeg ruskog proizvođača oružja, upozorio je još prošlog listopada da su visoki troškovi zaduživanja neodrživi. "Ako nastavimo ovako poslovati, praktički će većina naših tvrtki bankrotirati", rekao je.

Slična upozorenja dolaze i iz bankarskog sektora. "Sada vidimo da mnoga poduzeća počinju imati problema s servisiranjem zajmova", izjavio je u lipnju German Gref, čelnik Sberbanka.

Unatoč uvjeravanjima guvernerke središnje banke Elvire Nabiulline da je sustav stabilan, izvješće državnog Centra za makroekonomsku analizu u svibnju upozorilo je na rastući rizik od sistemske bankarske krize.

"Nitko nema gotovine"

Rat sve teže pogađa i obične građane. Gusti oblaci dima nadvili su se ove godine nad ruskim rafinerijama nakon niza ukrajinskih napada dronovima. Od siječnja je pogođena 21 od 38 najvećih rafinerija, što je dovelo do rasta cijena benzina za 40 posto.

Na Krimu je uvedeno racioniranje, a društvene mreže preplavljene su snimkama golemih redova na benzinskim postajama.

Ovi napadi dolaze u vrijeme ekonomske stagnacije - nakon rasta BDP-a od 4.3 posto u 2024., MMF ove godine očekuje rast od samo 0.6 posto. Vojna proizvodnja postala je jedini pokretač gospodarstva, dok je civilni sektor, prema riječima Sergeja Aleksašenka, bivšeg zamjenika ruskog ministra financija, "u velikoj mjeri u recesiji".

"Nitko nema gotovine", rekao je ranije ove godine član uprave velikog ruskog konglomerata za IntelliNews. "Svaki slobodni rubalj pojeden je otplatama duga."

Tjeskoba u Kremlju i Putinov nasljednik kojeg nema

Putin je već preživio pokušaj puča Jevgenija Prigožina u lipnju 2023., no Hodorkovski ne maršira na Moskvu. On iz egzila vodi Antiratni odbor, a kazneni postupak protiv njega uslijedio je nakon što je Vijeće Europe pokrenulo platformu za dijalog s ruskom oporbom. Hodorkovski je za Telegraph objasnio da optužbe pokazuju "tjeskobu Kremlja oko pitanja tranzicije vlasti".

U slučaju Putinove smrti, Rusija nema očitog nasljednika.

"Međunarodna legitimnost ruske oporbe mogla bi postati značajan faktor u slučaju iznenadne tranzicije vlasti", ističe Hodorkovski, tvrdeći da ga Putin zato želi diskreditirati. Kremlj je poznat po korištenju ovakve taktike kada osjeti pritisak, pojačavajući represiju i proglašavajući kritičare stranim agentima ili ekstremistima, piše Telegraph.

Iako ekonomski problemi, prema Hodorkovskom, još ne potiču ozbiljnije prosvjede, zapadne sankcije stvaraju dva velika problema. "Prvi je rastuća tehnološka zaostalost", kaže on. "Drugi problem je nova kritična ovisnost Rusije o Kini. Xi Jinping bi mogao srušiti rusku ekonomiju i zaustaviti rat sutra ako bi to želio."

No, Peking ne podržava Moskvu bezrezervno, što se vidi po carinama na ruski ugljen i preplavljivanju ruskog tržišta jeftinim kineskim proizvodima koji guše domaću industriju.

Katastrofa s deficitom

U pozadini svega, ruske javne financije su u rasulu. Proračunski deficit za 2025. projiciran je na 2.6 posto BDP-a, što je pet puta više od prvotnih očekivanja.

Niske cijene nafte pogodile su prihode, dok državna potrošnja zbog rata raste za 20 posto godišnje. Rezerve u Nacionalnom fondu blagostanja se tope, pa vladi preostaje samo povećanje poreza i masovno zaduživanje. Troškovi tog zaduživanja su ogromni, a prinosi na državne obveznice dosegnuli su 15.2 posto.

Trumpov udarac u pravom trenutku

U takvoj situaciji, Trump je odabrao posebno bolan trenutak za pritisak. Nakon što je isprva pokazivao sklonost Moskvi, američki predsjednik je ovog mjeseca promijenio ton, frustriran nedostatkom napretka prema mirovnom sporazumu.

U srijedu je njegova administracija uvela sankcije protiv Rosnjefta i Lukoila te zaprijetila sekundarnim sankcijama međunarodnim bankama koje olakšavaju plaćanja. Kineske i indijske tvrtke odmah su reagirale obustavom ili smanjenjem kupnje ruske nafte.

Iako bi više cijene nafte mogle zvučati kao dobra vijest za Rusiju, globalni višak ograničit će njihov rast. Rusija će vjerojatno i dalje prodavati svoju naftu, ali po još nižoj cijeni. "Ovo je kritičan trenutak za Rusiju", ocjenjuje Tom Keatinge s Royal United Services Institute.

Ekonomska slabost Rusije mogla bi potaknuti Trumpa da ide dalje. "Glavni argument za njegovo guranje Ukrajine na kompromis bio je da će Rusija neizbježno pobijediti. Sada, možda je Putin taj koji nema 'asa u rukavu'", rekao je jedan bivši američki diplomat.

Hodorkovski zaključuje da je intenzivan pritisak ključan. "Svi ustupci koji su se mogli ponuditi Putinu već su ponuđeni. Vrijeme je da Trump igra 'lošeg policajca'."

Kako zaključno piše Telegraph, čini se da Trump upravo to i radi, gurajući rusku ekonomiju na rub sloma, kao što je i sam najavio: "Odjednom će se ova ekonomija srušiti".