FOTO:

HRVATSKA je u Europskoj uniji na samom začelju po konzumaciji ribe, po konzumaciji mesa negdje smo u sredini, a rezultati nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije, koje je provela Hrvatska agencija za hranu (HAH), pokazuju da unosimo veće količine ugljikohidrata od preporučenih, istaknuto je u petak na predstavljanju rezultata istraživanja u Osijeku.

Voditeljica projekta Darja Sokolić izvijestila je kako je istraživanje provedeno na dvije tisuće građana iz svih krajeva Hrvatske u dobi od 18 do 64 godine pokazalo da žene, umjesto preporuke da se 30 posto energetskog unosa temelji na ugljikohidratima, unose 53 posto ugljikohidrata, a muškarci 49 posto.

Istraživanje pokazuje da je konzumacija bjelančevina i masti također nešto viša od preporučene, ali zabrinjava odabir namirnica koje su njihov izvor s obzirom na to da je kod bjelančevina to najčešće svinjsko meso, a kod masnoća najčešće biljna ulja i životinjske masnoće, dodala je Sokolić.

Hrvate treba educirati

U HAH-u smatraju da bi se daljnje smjernice s tim u vezi trebale odnositi na edukaciju potrošača u odabiru namirnica radi veće konzumacije ribe i kvalitetnih masnoća. 

Istraživanje je, između ostalog, pokazalo da se oko 4,6 posto hrvatskih građana odlučuje za vegetarijansku, vegansku ili neku drugu posebnu prehranu, što je u skladu s europskim prosjekom, a čak 22 posto građana nikada ne konzumira topli obrok izvan kuće.

Sokolić je podsjetila kako na prehrambene navike utječe nekoliko čimbenika, poput prihoda, pri čemu treba uzeti u obzir da je "svaki šesti stanovnik u Hrvatskoj u riziku od siromaštva" pa je smanjena mogućnost izbora namirnica koje građani konzumiraju.

U HAH-u zaključuju da pri izradi budućih preporuka treba imati na umu cijenu i dostupnost pojedinih namirnica.

Napominju kako je svrha istraživanja procjena opasnosti od hrane, a da bi se to učinilo, moraju se poznavati prehrambene navike u našoj zemlji. Nutricionisti i epidemiolozi tim će se podacima koristiti  za procjenu unosa hranjivih tvari, ponajprije ugljikohidrata, bjelančevina i masti, i njihova utjecaja na zdravlje. Na osnovi tih podataka i pojavnosti određenih bolesti moći će se napraviti procjena zdravstvenog stanja nacije, a podaci će poslužiti za kreiranje smjernica za zdravu prehranu, navodi se, između ostalog, u rezultatima istraživanja.