HRVATSKA narodna banka donijela je nova, stroža pravila za kredite, koja su stupila na snagu 1. srpnja. Tko se planira dići kredit, odsad će morati ispuniti strože kriterije, ali i više štedjeti kako bi realizirao kupnju nekretnine.

Nova pravila uvela su se kako bi se spriječilo prekomjerno zaduživanje potrošača te podrazumijevaju da rata stambenog kredita više ne smije prelaziti 45 % primanja, a 40 % ako se radi o nenamjenskom kreditu. Banke više neće moći odobravati kredite u punom iznosu procijenjene vrijednosti nekretnine, već sada mogu kreditirati najviše 90 % te vrijednosti.

Građani koji su već podigli kredit za kupnju nekretnine više neće moći, kao što je to ranije bio čest slučaj, koristiti gotovinske kredite za opremanje stana.

Najveće promjene za građane s višim primanjima

Prema riječima kreditnog posrednika Srđana Grzunova, nove mjere potaknut će građane na veću štednju i pažljivije financijsko planiranje prilikom kupnje nekretnine. Ova ograničenja najviše će utjecati na one s višim primanjima.

"Mjesečna rata stambenog kredita ne smije prelaziti 45 % dohotka, dok je za nestambene kredite taj prag postavljen na 40 %. Također, za sve kredite osigurane nekretninama ukupan iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine u zalogu (LTV – loan to value) ne smije biti veći od 90 %.

To će se najviše odraziti na one s višim primanjima. Recimo, za korisnike kredita koji imaju primanja 1.500 eura neto visina anuiteta ostaje ista. Razlike su vidljive na primanjima iznad 1.600 eura gdje im je prije anuitet mogao biti do 732 eura, sada može biti do 720 eura", kaže naš sugovornik.

"Za primanja u visini 1.700 eura prije je anuitet mogao biti do 832 eura, a sada može biti do 765 eura. Na 1.800 eura anuitet je mogao biti do 932, a sada može biti do 810 eura. Kako se plaća povećava, tako je razlika sve veća", rekao nam je kreditni posrednik Srđan Grzunov.

Uz stambeni kredit teže do nenamjenskog

Pitali smo ga da nam nove promjene u vidu kreditne sposobnosti pojasni na primjeru građanina koji ima mjesečna primanja 1.800 eura neto, a kupuje nekretninu u iznosu od 200.000 eura. Za primjer smo uzeli kamatnu stopu od 3 %. 

"U tom slučaju potrošač je prije implementacije novih mjera mogao dobiti iznos kupoprodajne cijene od 200.000 eura, naravno ako su bili zadovoljeni i ostali uvjeti koje je banka propisivala u vidu urednosti, zaduženosti, zadovoljavajuće procjene vrijednosti nekretnine, odnosno s tim primanjima je bio kreditno sposoban za maksimalni iznos kredita do 221.000 eura. 

S novim mjerama potrošač će biti kreditno sposoban za iznos kredita do 192.000 eura ali maksimalni iznos kredita, radi ograničenja ukupne vrijednosti nekretnine u odnosu na kredit, bio bi 180.000 eura", tumači Grzunov za Index. 

Potrošač će preostalih 20 tisuća eura morati osigurati iz vlastite ušteđevine, budući da zbog strožih uvjeta kreditiranja više nije moguće podići dodatni kredit kako bi se u potpunosti financirala kupnja nekretnine putem kredita.

Ipak ima prostora za fleksibilnost

Iako su pravila stroža, HNB je ostavio prostor za fleksibilnost.

"Banke, osim što moraju poštovati nova ograničenja, imaju mogućnost na osnovi vlastite procjene u svakom tromjesečju odobriti do 20 % stambenih i 10 % nestambenih kredita izvan propisanih ograničenja.

Kada je riječ o stambenim kreditima, preporuka HNB-a je da se ta iznimka prvenstveno primjenjuje na klijente koji kreditom rješavaju svoje stambeno pitanje i to je bitno naglasiti. S novim mjerama očekuje se da će najviše utjecati na nenamjenske kredite, ne bi trebalo značajnije utjecati na stambene kredite", dodao je Grzunov.

U prva tri mjeseca ove godine kroz stambene kredite isplaćeno je 650 milijuna eura, što predstavlja rast od 50 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prosječan iznos stambenog kredita također je porastao za gotovo 20 %. Maksimalni rok otplate stambenih kredita i dalje je 30 godina. Kamatne stope na tržištu ostale su stabilne, bez većih promjena u posljednje vrijeme.