KOLIČINE snježnih padalina u opadanju su diljem svijeta kako temperature rastu zbog klimatskih promjena, pokazuju nove analize i karte klimatologa Nacionalne administracije za oceane i atmosferu (NOAA).

Manjak snijega nije tako bezazlen i ne znači samo da ćemo tijekom zime imati manje posla s lopatanjem. On može dovesti do povećanog zatopljenja i poremetiti dostupnost hrane i pitke vode za milijarde ljudi. Klimatski znanstvenici kažu da je budućnost snježnih oborina prilično jasna: topliji svijet znači da će nagomilana voda u atmosferi na Zemlju prije padati u obliku kiše nego snijega.

Moguće je da će u bliskoj budućnosti klimatske promjene uzrokovati više ekstremnih zimskih oluja i nekoliko godina s povećanim snježnim oborinama, ali kako se globalna temperatura bude povećavala, bit će sve manje takvih godina.

"Naposljetku zakoni termodinamike znače da će se sve više i više tog snijega pretvarati u kišu", rekao je Brian Brettschneider, klimatolog iz Nacionalne meteorološke službe na Aljasci i autor analize. "Neko vrijeme se možete izvući s takvim stvarima i neki trendovi mogu biti prikriveni, no na kraju će termodinamika pobijediti", rekao je.

Snježnih padalina bit će sve manje

Snijeg također više neće padati linearno, rekao je Justin Mankin, klimatolog i izvanredni profesor geografije na Dartmouth Collegeu. Umjesto toga, postoji točka preokreta, što bi značilo da, kada se dosegne određeni temperaturni prag, možemo očekivati da će se gubitak snijega povećati.

"To znači da možemo očekivati da će mnoga mjesta koja nisu pokazivala masovno smanjenje snježnih padalina moglo početi primjećivati da ga ima manje čim temperature još malo porastu", rekao je Mankin za CNN.

Već je zabilježen pad godišnjih globalnih snježnih oborina od 2.7% od 1973. godine. Trend pada posebno je uočljiv u srednjim geografskim širinama sjeverne hemisfere - područje sjeverno od tropskog pojasa i južno od Arktika, gdje živi velik dio svjetskog stanovništva.

Manje snježnih padalina također znači manje snijega koji se nakuplja u snježni pokrivač — duboki, postojani snježni pokrivač koji se nakuplja tijekom zime. On je ključan za zalihe vode jer djeluje poput prirodnog rezervoara, skladišti vodu kao snijeg tijekom kišnih razdoblja i zatim je ispušta u obliku otopljenog snijega kada je do vode teže doći, rekla je za CNN profesorica inženjerstva okoliša na Sveučilištu Washington Jessica Lundquist.

Prijetnja zalihama vode

Prijetnja zalihama vode zbog sve manje snježnih padalina najizraženija je u područjima koja su podložna ekstremnijim ciklusima porasta i pada padalina, poput mediteranske klime u Kaliforniji, rekla je Lundquist. Sušni zapad SAD-a više od 50 posto vode dobiva od snježnog pokrivača, pokazuje studija iz 2017. Ta studija predviđa da će se razina snježnog pokrivača na Zapadu nastaviti smanjivati za više od jedne trećine do 2100. u slučaju jakog globalnog zagrijavanja.

Mankin je 2015. godine proveo istraživanje koje pokazuje da su dvije milijarde ljudi koji vodu dobivaju od topljenja snijega u velikoj opasnosti od smanjenja količine snijega za čak 67 posto. To uključuje dijelove južne Azije, koji se oslanjaju na otapanje snijega s Himalaja; Mediteran, uključujući Španjolsku, Italiju i Grčku; i dijelove sjeverne Afrike poput Maroka, koji se oslanjaju na topljenje snijega s planina Atlas.

"Gubitak snijega postaje veliki izazov", rekao je Mankin. "Ovo nije nužno svugdje nepremostiv izazov, ali je značajan izazov upravljanja, posebno u mjestima poput američkog Zapada koja su uvelike ovisna o otapanju snijega", dodao je.