DRUŠTVENIM mrežama proširila se priča da će nam vlasti uskoro preporučivati da se svaka tri mjeseca cijepimo novom dozom cjepiva protiv covida-19 te da su farmaceutske kompanije planirale da ćemo se proizvedenim cjepivima cijepiti najmanje 11 puta.

U suštini tih teza nalaze su tri teorije zavjere. Prva je da su cjepiva manje-više beskorisna te da uglavnom služe samo bogaćenju farmaceutske industrije. Druga je da cjepiva imaju teške nuspojave koje se skrivaju, a treća da više cijepljenja znači više opterećenja za organizam.

Teza o 11 doza je besmislica

Tezu o tome da je plan farmaceutskih kompanija bio da će im se razvoj cjepiva isplatiti ako uspiju prodati 11 doza cjepiva, na Facebooku je iznio molekularni biolog Gordan Lauc, koji je nedavno izbačen iz vladinog Znanstvenog savjeta.

"Mislim da u Pfizeru svi čupaju kosu jer će omikron vrlo brzo i potpuno besplatno isporučiti 'booster' dozu svima, tako da plan o 11 doza cjepiva za svakoga od nas pada u vodu", napisao je Lauc.

"Sad će se vjerojatno morati nagoditi s EC-om i umjesto 100 milijardi eura za pet milijardi doza, pristati na svega 20, 30 milijardi kao kompenzaciju za raskid ugovora (ovo zadnje je potpuna spekulacija, no znajući kvalitetu pravnih službi farmaceutskih tvrtki, ne bih se čudio da je tako nešto ugovoreno)", dodao je Lauc.

Ovdje za početak nije jasno odakle Laucu podaci o planovima za 11 doza? Na stranici Europske komisije objavljeno je da je EK 5. svibnja 2021. s farmaceutskim tvrtkama BioNTech i Pfizer potpisala treći ugovor koji govori nešto bitno drugačije. Tim ugovorom EK je uime svih država članica EU rezervirala dodatnih 1.8 milijardi doza, između kraja 2021. i 2023. On bi trebao omogućiti kupnju 900 milijuna doza postojećeg cjepiva i cjepiva prilagođenih budućim varijantama.

Trkulja: Lauc ima vlastito viđenje koje je dijametralno suprotno stvarnosti

Dakle, EK ima ugovor za nabavu cjepiva koja će štititi protiv mogućih budućih varijanti, a Laucova teza temelji se na ideji da budućih varijanti neće ni biti jer će omikron tako dobro prokužiti europsku populaciju da će svi postati otporni na sve inačice koronavirusa. Ta je ideja apsurdna jer nitko ne može znati kako će virus nastaviti mutirati, a većina stručnjaka smatra da će covid-19 u konačnici najvjerojatnije postati endemska bolest nalik na gripu, što znači da će cjepiva i dalje trebati, barem sezonski i barem nekima.

Vladimir Trkulja, stručnjak za farmakologiju s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kaže da smo se o "prokuživanju populacije", "imunitetu krda" i sličnim, vjerojatno priželjkivanim događajima, od Lauca do sada naslušali svašta.

"Višekratno se nepobitno pokazalo da ima vlastito viđenje stvari koje je dijametralno suprotno stvarnosti. Tijekom posljednje dvije godine ispalio je na stotine nekakvih vlastitih konstrukcija za dva navoda iz statusa na Facebooku. Smatram da bi bilo u najmanju ruku pristojno da kaže: a) odakle mu podatak o '11 doza cjepiva za svakoga' i da pri tome, za razliku od svih dosadašnjih svojih umotvorina, navede provjerljiv izvor informacije; b) da nam svima jasno, detaljno i razložno objasni kako je stekao saznanja o 'kvaliteti pravnih službi farmaceutskih tvrtki' i c) da nam svima, sasvim polako - jer, slijediti Laucov 'briljantan' um nije lako - i postupno razloži (i) zašto smatra omikron 'isporučiteljem booster doze', a ne jasnim javnozdravstvenim rizikom i (ii) po kojem kriteriju smatra tisuće već umrlih i mnoge tisuće budućih umrlih od omikrona 'nikakvom cijenom', odnosno 'besplatnom isporukom boostera'", kaže Trkulja.

"Ozbiljni ljudi ne blebeću"

Pritom upozorava da o tome što omikron znači za sudbinu virusa Sars-CoV-2, ili pak za neposrednu budućnost čovječanstva, nitko ozbiljan u ovom času ne može reći ništa pouzdano.

"Od trenutka kada se pojavio, o omikronu su se izjašnjavali stručnjaci raznih profila i raznih institucija. Neki su, možda, u trenutku nekog 'zanosa' iznijeli mišljenje koje je više izraz želje, kao što je primjerice da će se on 'sam dotući', no izvjesno je da do sada ni jedna institucija ili znanstveni tim koji se bave epidemiologijom zaraznih bolesti, specifično virusnih zaraznih bolesti, nije iznio ni jedan jasno potkrijepljen i uvjerljiv najvjerojatniji scenarij za budućnost virusa i pandemije. To je razumljivo - ozbiljni ljudi ne blebeću, već pokušavaju sagledati problematiku detaljno, uzeti u obzir raznorazne čimbenike koji na tijek budućnosti mogu utjecati, nastoje izraditi validne modele, odnosno scenarije i svakom pridati određenu dozu vjerojatnosti. A za to je ipak potrebno malo vremena i, svakako, pouzdanih ulaznih podataka", tumači Trkulja.

Cjepiva protiv novih sojeva mogu se relativno brzo, jeftino i lako stvoriti

Iz Laucovog statusa također nije jasno zašto bi cjepiva protiv korone trebala postati trajno beskorisna. Naime, ako covid-19 postane endemska bolest, uvijek će biti rizične populacije kojoj će trebati cijepljenje, kao što treba protiv gripe. Za sada se nikako ne može zaključiti da je bolest koju uzrokuje omikron blaga poput prehlade.

Naprotiv, pokazalo se da svojim brzim širenjem uzrokuje puno hospitalizacija, čak i među mladima. To pak znači da je sljedeći korak da se razviju cjepiva koja će štititi od omikrona, a to se može učiniti relativno lako, jeftino i brzo, slično kao što se svake godine radi za gripu.

Trkulja smatra da će u odnosu na tu situaciju s razvojem cjepiva na početku 2020. godine, pitanje promjene antigenskog sastava mRNA cjepiva protiv novih sojeva biti gotovo 'sitnica'.

"Analogija je svakosezonska promjena antigenog sastava cjepiva protiv gripe. U ta se cjepiva, svake godine u rano proljeće, u postojeću, godinama poznatu platformu, samo 'ubacuje' novi antigeni soj kojim ćemo se procijepiti u listopadu ili studenom tekuće godine. Izraz 'sitnica' možda je malo pretjerivanje. Naime, potrebno je: a) generirati novu djelatnu tvar, tj. novi odsječak mRNA koji će kodirati S protein kakav se nalazi u omikronu, te sukladno regulatornim standardima jasno demonstrirati molekularni identitet; b) eksplicitno dokazati da doista kao rezultat nastaje i S protein koji odgovara onome u varijanti omikron. Sve ono na što je početkom 2020. utrošeno puno vremena i sredstava, a to je uspostava industrijske proizvodnje, kontrolne specifikacije i sve što spada u 'paket' proizvodne kvalitete, već je riješeno i dobro uhodano. Nakon toga ostaje samo još jedan korak - eksplicitno pokazati da je cjepivo doista imunogeno i da doista u ljudi potiče stvaranje specifičnih protutijela i mehanizama stanične imunosti usmjerenih na S protein tipičan za omikron te da su ti mehanizmi sposobni neutralizirati omikron", govori nam Trkulja.

"Taj korak, po analogiji s cjepivima protiv gripe, svodi se na mali klinički pokus na 100-tinjak zdravih dobrovoljaca. U ovom slučaju, to bi trebali biti zdravi dobrovoljci koji u času uključenja u studiju nemaju mjerljiv titar protutijela protiv bilo koje varijante Sars-CoV-2 virusa, što znači da nisu preboljeli ili nisu cijepljeni, ili je i od jednog ili drugog prošlo dosta vremena. Oni također u testovima stanične imunosti ne smiju pokazivati tragove imuniteta na Sars-CoV-2. Za nova cjepiva neće trebati nova klinička ispitivanja. Naime, konkretno za Pfizerovo cjepivo, djelotvornost i sigurnost su nedvojbeno dokazane u ishodišnim kliničkim pokusima te u nizu kasnijih studija. U medijima je spomenuto da Pfizer može proizvesti cjepivo specifično usmjereno na omikron u roku od oko tri mjeseca. To je sasvim realno. Najveći dio tog vremena, zapravo, otpao bi na opisanu malu kliničku studiju imunogenosti jer bi moglo biti teško naći ljude koji zadovoljavaju uvjete za uključenje, a, osim toga, potrebno je da prođu barem 3-4 tjedna nakon imunizacije kako bi se valjano procijenilo potiče li doista cjepivo imunosni odgovor na način koji želimo i očekujemo", tumači Trkulja.

Koliko ćemo se još morati cijepiti protiv covida?

Stručnjaci smatraju da će kombinacija cijepljenja i prirodnog prebolijevanja s vremenom stvoriti takve razine imuniteta u populaciji koje će covid-19 učiniti endemskom bolešću, protiv koje ćemo se periodično morati cijepiti, slično kao protiv gripe. Teško je pritom pouzdano predvidjeti koliko će često trebati docjepljivanje, to će u velikoj mjeri ovisiti o brzini prilagodbe virusa. Međutim, stručnjaci uglavnom barataju procjenama koje se kreću od jednom u šest mjeseci do jednom u dvije godine.

Pokazalo se da razine protutijela nakon cijepljenja i prebolijevanja s vremenom padaju te da nove varijante, osobito omikron, imaju sposobnost zaobilaziti imunitet. Stoga čak i cijepljeni i prirodno prokuženi mogu ponovno oboljeti. No, s druge strane, pokazalo se da cjepiva pružaju vrlo solidnu zaštitu od teških oblika bolesti, hospitalizacija i smrti. To je ono što brojni stručnjaci ističu kao najvažnije da bi covid-19 od pandemije mogao postati endemskom bolešću.

Naime, nije sve u protutijelima. Cijepljenjem se, među ostalim, razvija i stanični imunitet, tzv. citotoksični T-limfociti koji ubijaju naše stanice zaražene virusom, što nas, uz protutijela, štiti od teških simptoma. 

Kako je došlo do teorije o cijepljenju svaka tri mjeseca?

Članica vladinog Znanstvenog savjeta Andreja Ambriović Ristov, predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković, kaže da moramo biti svjesni da je nemoguće davati dugoročne prognoze u pandemiji covida-19 jer nema podataka na kojima bismo ih temeljili.

"Moramo se naviknuti na to da nema načina predvidjeti kako će virus mutirati i u kojem smjeru. Treba se držati onoga što ipak sigurno znamo, a to je da cijepljenje pomaže. Primjerice, cijepljenje proteinom S iz originalne wuhanske varijante još uvijek štiti od omikrona, iako nešto slabije. To je razlog zbog kojeg se preporučuje treća doza što prije, pa čak već 3 mjeseca nakon druge doze. Vjerojatno su tu preporuku protivnici cijepljenja pretvorili u zaključak da ćemo se cijepiti svaka tri mjeseca", tumači Ambriović Ristov.

Cjepiva su najveći uspjeh u povijesti medicine

Kako se često ponavlja u posljednje vrijeme, cjepiva su, protivno tvrdnjama antivaksera, najveće medicinsko ostvarenje u povijesti. Zahvaljujući cijepljenju, mnoge opasne bolesti, poput velikih boginja, dječje paralize, tuberkuloze i ospica, od kojih su umirali milijuni, su iskorijenjene ili su suzbijene.

Ono je, uz higijenu i kvalitetu prehrane, jedan od ključnih razloga zbog kojih je prosječno očekivano trajanje ljudskog života u svijetu s 31 do 32 godine u 1900. do danas više nego udvostručeno, na 72.6 do 73.2 godine.

Cjepiva također svake godine smanjuju broj umrlih od gripe. Primjerice, prema studiji objavljenoj u časopisu Vaccine, cjepivo protiv sezonske gripe spriječilo je više od 40.000 smrtnih slučajeva povezanih s gripom u Sjedinjenim Državama tijekom devetogodišnjeg razdoblja od 2005./2006. do 2013./2014. To znači da je broj smrti od gripe cijepljenjem smanjen za nešto manje od jedne četvrtine, oko 22%. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procjenjuju da gripa godišnje u SAD-u odnese između 3000 i 49.000 života.

Dobar primjer su i ospice, koje su iznimno zarazne, a mogu uzrokovati ozbiljnu bolest, pa i smrt. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), prije uvođenja cjepiva protiv ospica 1963. godine, velike epidemije događale su se otprilike svake 2 do 3 godine, a uzrokovale su oko 2.6 milijuna smrtnih slučajeva svake od tih godina.

Ponovimo još jednom: nije istina da je produženje očekivanog trajanja života rezultat isključivo bolje higijene i prehrane. U prilog tome jasno govori povremeno ponovno izbijanje zaraznih bolesti i povećanje specifičnog mortaliteta koji one uzrokuju čim procijepljenost padne u razvijenim zemljama, iako u njima nije došlo do promjene u higijeni ili prehrani.

Cjepiva jesu veliki biznis, ali ni blizu najunosniji. Ujedno štede novac zdravstvenim sustavima

Cjepiva jesu veliki biznis, tu nema dvojbe, zdravlje košta. No ona nisu tako unosan biznis kao što su to brojni drugi lijekovi, poput aspirina, antidepresiva ili lijekova za tlak, čija je proizvodnja mnogo jeftinija, a koji se vrlo masovno i svakodnevno konzumiraju. Primjerice, samo Bayerovog Aspirina godišnje se u svijetu proizvede oko 40 tisuća tona, a ukupan prihod na tom lijeku je u 2020. bio oko 41 milijardu eura. A to je samo jedan od brojnih lijekova protiv bolova, upala i groznice.

Još unosniji biznis su tzv. alternativni lijekovi, odnosno pripravci koji ne koštaju gotovo ništa jer se ne moraju razvijati i testirati te ne podliježu strogoj kontroli kvalitete, budući da se prodaju kao dodaci hrani. Važno je samo da ne uzrokuju ozbiljne nuspojave, a efikasnost se ne mora dokazivati jer je ionako uvijek u pitanju placebo.

Nadalje, cijepljenje štedi novac zdravstvenim sustavima. Jedna nedavna analiza pokazala je da je od lipnja do studenog 2021. samo u SAD-u bilo oko 690.000 hospitalizacija koje su se mogle spriječiti cijepljenjem protiv covida-19. Troškovi liječenja tih pacijenata iznosili su oko 13.8 milijardi dolara tijekom šestomjesečnog razdoblja. Gospodarski troškovi zbog nefarmakoloških epidemioloških mjera koji bi mogli biti spriječeni procjepljivanjem još su dramatično veći. Tim troškovima treba još pridodati i troškove bolovanja, odnosno izgubljenih radnih sati i dana.

Nadalje, životi izgubljeni zbog bolesti također se mogu izraziti u novčanoj vrijednosti. Analiza objavljena u časopisu Annals of Internal Medicine pokazuje da je ukupni trošak godina života izgubljenih samo u prvoj godini pandemije oko 1 bilijun dolara, čak i prije nego što se uračunaju sve druge nefatalne posljedice covida-19, kao što su dugotrajni simptomi, izostanak s posla, troškovi njegovatelja i slično.

Konačno, procjene pokazuju da će tržište antivirusnih tableta protiv covida-19 u 2022. biti teško 20 milijardi dolara. A uglavnom će ih trebati konzumirati oni koji se nisu cijepili.

Svemu navedenom treba još dodati i cijelo mnoštvo ljudi koji se zbog pretrpanosti bolnica nisu uspijevali kvalitetno liječiti te sve one koji će imati posljedice dugog covida. Prema istraživanjima, oko 50% onih koji su preboljeli covid-19 imat će neke simptome dugog covida.

Ovaj odnos gubitaka i njihovog ublažavanja je stvarni razlog zbog kojeg države ulažu u cjepiva, a ne neka financijska sprega vlasti s farmaceutskim kompanijama. Naravno, to ne isključuje mogućnost da postoji pandemijsko profiterstvo. No, prije ga treba tražiti u naplaćivanju beskorisnih dodataka prehrani koji bi trebali čudotvorno spriječiti infekciju.

Nije istina da se nuspojave cijepljenja skrivaju

Pokazalo se da neka cjepiva mogu uzrokovati ozbiljne nuspojave, pa čak i smrt. No takvi slučajevi su iznimno rijetki. Za ilustraciju, Velika Britanija je zabilježila 195 prijava miokarditisa među ljudima koji su primili Pfizerovo cjepivo, po stopi od oko pet slučajeva na milijun. Pritom je posebno važno imati na umu da je većina tih slučajeva uzrokovala tek blage simptome, koji su uglavnom nestali kroz tjedan ili dva.

Budući da su potvrđene nuspojave iznimno rijetke, a smrti od nuspojava još rjeđe, antivakseri, koji vole ljude plašiti cjepivima, pribjegavaju posljednjem utočištu, a to je teorija zavjere prema kojoj se stvarni brojevi teških nuspojava i smrti skrivaju. No ta teorija evidentno pada u vodu kada se prisjetimo da su neke zemlje, uključujući EU i SAD, mijenjale pravila cijepljenja, pa čak i obustavljale cijepljenje nekim cjepivima kada bi se samo posumnjalo da imaju ozbiljne nuspojave.

Brojne studije koje su do sada provedene pokazale su da su cjepiva protiv covida-19 vrlo sigurna te da je korist od njih mnogo veća nego što je rizik koji nose.

Ne stoji teza da višekratno cijepljenje predstavlja opterećenje za organizam

Jedna od teza antivaksera je da učestalo cijepljenje ili cijepljenje s više cjepiva odjednom opterećuje organizam. No, brojna istraživanja cjepiva pokazala su da to jednostavno nije točno. Naprotiv, cijepljenje vježba i jača imunitet kao što dizanje utega jača mišiće.

CDC na svojoj stranici ističe da znanstveni podaci pokazuju da uzimanje više cjepiva u isto vrijeme ne uzrokuje nikakve kronične zdravstvene probleme.

"Provedeno je niz studija kako bi se sagledali učinci davanja različitih kombinacija cjepiva, a kada se licencira svako novo cjepivo, ono je testirano s cjepivima koja su već preporučena za dijete u određenoj dobi. Pokazalo se da su preporučena cjepiva učinkovita u kombinaciji baš kao i kada se daju pojedinačno", ističe CDC.

Konačno, to je ono što se stalno zbiva u prirodi. Tijekom cijelog života obolijevamo od različitih bolesti, kao što su prehlade i sezonske gripe, ali i brojne druge zarazne bolesti.

"Cijepljenje ne oslabljuje imunosni sustav"

Kako piše CDC, od trenutka kada se bebe rode, svakodnevno su izložene brojnim bakterijama i virusima:

"Jedenjem hrane unose se nove bakterije u tijelo. Brojne bakterije žive u ustima i nosu, a dojenče stavlja svoje ruke ili druge predmete u usta stotine puta svakog sata, izlažući imunološki sustav još većem broju mikroorganizama. Kada je dijete prehlađeno, izloženo je broju od desetak antigena. Streptokokna upala grla izlaže organizam broju od 25 do 50 antigena. Svako cjepivo koje se nalazi na listi preporučenih ili obaveznih cjepiva djecu izlaže brojki između 1 i 69 antigena. Dijete koje primi sva preporučena cjepiva u rasporedu cijepljenja kroz cjepiva do svoje druge godine života može biti izloženo broju do 320 antigena."

Ambriović Ristov kaže da nas cijepljenje dodatnim dozama ne bi trebalo zabrinjavati.

"Čak i da se dogodi da se preporuči relativno često cijepljenje, ne vidim zašto bi nas to ugrozilo. Cijepljenje ne oslabljuje naš imunosni sustav. Kolokvijalno rečeno, cijepljenjem ne trošimo naš imunosni sustav. Osim toga, treba naglasiti da je cijepljenje važno i zbog toga što ograničava širenje virusa i sigurno usporava stvaranje novih varijanti kao što je omikron", poručila je naša virologinja.