SA 77 GLASOVA 'za' Hrvatski sabor je donio državni proračun za 2026. godinu s projekcijama za 2027. i 2028. godinu, a uz saborsku većinu svoj mu je glas dala i nezavisna Boška Ban (koja je u travnju napustila SDP) čiji je amandman prihvaćen.

Uz njezin, prihvaćeni su i amandmani oporbenih IDS-a i NPS-a, te su postali sastavnim dijelom proračuna.

Očekuje se rast gospodarstva

IDS, za kojeg se spekuliralo da je među onima koji bi mogao glasovati za proračun i u konačnici biti novi partner za tanku saborsku većinu, bio je suzdržan, dok dvojica zastupnika Nezavisne platforme sjever, nisu glasovala.

Od 133 zastupnika, koliko ih je glasovalo za proračun, 'za' ih je bilo 77, dvojica suzdržana, a 54 protiv.  Država u idućoj godini planira u svoju blagajnu uprihoditi 35,7 milijardi eura, dok bi joj rashodi trebali biti 39,8 milijardi.

Očekuje se gospodarski rast od 2,7 posto, a glavni pokretač rasta BDP-a trebala biti domaća potražnja, dominantno osobna potrošnja. U idućoj se godini očekuje daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, na 56 posto, dok bi deficit konsolidirane opće države trebao biti 2,9 posto, isto kao i u 2025. godini.

Prije nego je glasovao o proračunu, Sabor se izjasnio o amandmanima na proračun i prateće financijske planove, njih oko 270, slijedio je Vladino opredjeljenje, pa uz izuzetak njih 15, sve ostale odbio.  

15 prihvaćenih amandmana

Među tih 15, šest su predložili zastupnici većine, a 11 oporbeni - nezavisna Boška Ban, Dubravko Bilić i Ivica Baksa iz Nezavisne platforme Sjevera i Klub IDS-a, svi su postali sastavnim dijelom proračuna.  

Slijedom oporbenih amandmana, država je, uz ostalo, izdvojila sredstva za obnovu zračne luke Pula, obnovu Eufrazijeve bazilike, sanaciju ušća rijeke Mirne, zaštitu Novigrada-Cittanove od bujičnih poplava, izgradnju srednje škole u Ludbregu, dogradnju i opremanje Doma za starije i nemoćne u Čakovcu.

Zahvaljujući amandmanima Ivana Penave (DP), HDZ-ovih Ljubomira Kolareka i Josipa Đakića, Marijane Petir (NZ) i Željka Lackovića (Nezavisni) država je izdvojila 8, 1 milijuna eura za izgradnju ekonomske škole u Vukovaru, 3, 5 milijuna eura za dogradnju osnovne i srednje škole u Prelogu oko 1,4 milijuna eura za potrebu revitalizacije i dogradnje kompleksa Stari grad u Đurđevcu, 250 tisuća eura za izgradnju Hodočasničkog centra "Kardinal Alojzije Stepinac.

Prije samog glasovanja o proračunu, i vladajući i oporba, u formi zahtjeva za stankom, ponovili su svoje viđenje o glavnom financijskom dokumentu države.

Oporba ustrajava da je on neodrživ, relativizira tvrdnje vladajućih da je proračun i razvojan i socijalan i održiv.

Lalovac (SDP): Proračun neće izdržati. Penava (DP): Dobro je posložen

Proračun za 2026. godinu neće izdržati, prognozira Boris Lalovac (SDP), dodajući kako „opet“ neće biti dovoljno za mirovine, plaće.

Nakon što smo završili raspravu o proračunu, uz očekivanja da će inflacija iduće godine biti 2,8 posto, Državni zavod za statistiku demantirao je Vladu, u studenom je inflacija opet ubrzala, kazao je i upozorio na daljnja poskupljenja energije, dopunskom osiguranja itd.

I Sandra Benčić (Možemo) tvrdi da proračun za 2026. nije održiv. Glavnina prihoda ovisi mu o PDV-u, porezu koji najviše pogađa one koji imaju najmanje, kao i „Plenkovićeva inflacija“, kazala je.

Upitala je i koji je smisao gospodarskog rasta, ako umirovljenici ne mogu živjeti od mirovine, zdravstvo je u rasulu, a Vlada povećava cijenu dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Žestoke kritike oporbe

Vladajućima koji ustrajavanju da je proračun razvojan, uzvraća „vaš se razvoj temelji na špekulaciji i eksploataciji, puna su vam usta domoljublja, a ono što smo teško obranili u ratu izgubit ćemo u gruntovnici“, misleći pritom na tri 'Bačićeva zakona'.

Vladajući DP i HDZ ne slažu se s tim ocjenama, a Ivan Penava (DP) ističe da je proračun iznimno dobro složen, posebno s obzirom na geopolitičke okolnosti. Proračun je i razvojan i socijalan i demografski nastrojen, naglasio je, posebno zadovoljan državnim izdvajanjima za Vukovar.

Miro Totgergeli (HDZ) poručuje pak da proračun ima snažnu socijalnu komponentu, najvažnije stavke u njemu su one za mirovine, milijarda više nego ove godine, za plaće u javnim službama, za socijalne pomoći i naknade.

Točno, neke su cijene rasle, ali 2013. godine litru dizela plaćali smo euro i pol, a danas, 1,46 eura, naveo je.