VIŠE od 100 zatvorenica silovano je, a zatim živo spaljeno tijekom bijega iz zatvora u kongoanskom gradu Gomi, izvijestio je UN. Stotine zatvorenika pobjegle su iz zatvora Munzenze prošlog ponedjeljka nakon što su pobunjenici iz skupine M23 počeli preuzimati kontrolu nad gradom.

Prema internom izvješću UN-a, u koje je BBC imao uvid, muški zatvorenici izvršili su seksualno nasilje nad 165 do 167 žena tijekom kaotičnog bijega. U izvješću se navodi da su većinu njih ubili sami zatvorenici, koji su nakon napada zapalili zatvor.

Glavni grad pao u ruke pobunjenika

Goma, veliki grad s više od milijun stanovnika, nakon munjevite ofenzive pala je u ruke pobunjeničke skupine M23, koja uživa potporu Ruande. Nasilje je zavladalo gradom – ulice su bile prekrivene tijelima, a projektili su navodno padali na stambena naselja.

Snimke bijega iz zatvora prikazuju ljude kako bježe dok se u pozadini diže gust dim. U daljini se čuje pucnjava. Na drugoj snimci osobe za koje se vjeruje da su odbjegli zatvorenici hodaju ulicama Gome.

UN procjenjuje da je u borbama stradalo najmanje 2900 ljudi – 2000 tijela već je pokopano, dok je preostalih 900 još uvijek u mrtvačnicama.

Prekinuto primirje, pao još jedan grad

Početkom tjedna pobunjenici su proglasili primirje iz humanitarnih razloga. No prema izvorima s terena, M23 je u srijedu pokrenuo novu ofenzivu i zauzeo rudarski grad Nyabibwe. Taj je grad oko 100 kilometara udaljen od Bukavua, drugog najvećeg grada na istoku Konga, koji se, prema svemu sudeći, nalazi na meti pobunjenika.

Kongoanske vlasti mobilizirale su stotine civilnih dobrovoljaca kako bi pomogli u obrani Bukavua. 

U međuvremenu Malavi je najavio postupno povlačenje svojih mirovnih snaga iz Konga nakon što su u borbama kod Gome poginula trojica njegovih vojnika. Bili su dio južnoafričkih mirovnih snaga predvođenih Južnoafričkom Republikom. Unatoč gubitku 14 vojnika, južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa poručio je da će njegove snage ostati u zemlji.

U samoj Gomi, gdje se stanovnici pokušavaju prilagoditi životu pod kontrolom skupine M23, raste strah od izbijanja kolere. Stephan Goetghbuer iz humanitarne organizacije Liječnici bez granica (MSF) upozorio je: "Stanovnici danima nemaju pristup vodi, tijela leže po ulicama, a bolesti koje se šire vodom, poput kolere, ozbiljna su prijetnja. Neki od naših centara za liječenje kolere već su puni i morali smo ih dodatno proširiti."

Što se događa u DR Kongu?

Istočni dio Demokratske Republike Kongo, bogat mineralima, pogođen je sukobima više od 30 godina, još od genocida u Ruandi 1994. Brojne oružane skupine natječu se s državnim vlastima za moć i kontrolu nad ogromnim bogatstvima ove prostrane zemlje.

Nestabilnost je u prošlosti u sukobe uvukla i susjedne zemlje uz katastrofalne posljedice – posebno tijekom 1990-ih, kad su dva velika rata, poznata kao Afrički svjetski ratovi, odnijela milijune života.

Nakon munjevite ofenzive u regiji pobunjenici iz skupine M23 preuzeli su gotovo cijelu Gomu – veliki grad s više od milijun stanovnika na istoku DR Konga. Smještena na granici s Ruandom, na obalama jezera Kivu, Goma je ključno trgovačko i prometno središte u blizini rudarskih gradova koji opskrbljuju svijet vrijednim metalima i mineralima, poput zlata, kositra i koltana, ključne sirovine za proizvodnju mobitela i druge potrošačke elektronike.

Tko su pripadnici skupine M23?

M23 je pobunjenička skupina koju predvode pripadnici etničke skupine Tutsi, a tvrde da ofenzivom žele zaštititi prava svoje manjinske zajednice. Ime su dobili prema mirovnom sporazumu potpisanom 23. ožujka 2009., za koji kažu da nikad nije proveden.

Nedugo nakon što su osnovani 2012. godine, pobunjenici su brzo osvojili teritorij i zauzeli Gomu, što je izazvalo međunarodnu osudu i optužbe za ratne zločine i kršenja ljudskih prava. Nakon žestokih borbi s kongoanskom vojskom i snagama UN-a M23 je potisnut iz zemlje, a borci su se složili s integracijom u vojsku u zamjenu za zaštitu Tutsija. Međutim, 2021. godine ponovno su se pobunili tvrdeći da sporazumi nisu ispunjeni.

Kakve veze s tim ima Ruanda?

Korijeni ovog sukoba djelomično sežu do genocida u Ruandi 1994. godine, kad su ekstremisti iz etničke skupine Hutu ubili oko 800.000 ljudi, većinom Tutsija.

Genocid je zaustavljen vojnom pobjedom pobunjenika predvođenih zapovjedništvom Paula Kagamea, koji je danas predsjednik Ruande. U strahu od odmazde oko milijun Hutua pobjeglo je preko granice u DR Kongo, što je dodatno pogoršalo etničke tenzije, osobito među Tutsijima u istočnom Kongu, poznatim kao Banyamulenge.

Ruandska vojska dvaput je izvršila invaziju na DR Kongo tvrdeći da cilja na odgovorne za genocid, pri čemu je surađivala s Banyamulengeom i drugim oružanim skupinama. I nakon 30 godina sukoba jedna od pobunjeničkih skupina Hutua – Demokratske snage za oslobođenje Ruande (FDLR), među kojima su i osobe odgovorne za genocid – i dalje je aktivna u istočnom Kongu.

Ruanda FDLR naziva "genocidnom milicijom" i tvrdi da njihova prisutnost predstavlja prijetnju za sigurnost Ruande. Ruandski dužnosnici poručili su da žele "dovršiti posao" i eliminirati FDLR. Ruanda također optužuje kongoanske vlasti za suradnju s FDLR-om, no Kinshasa te optužbe negira.

Budući da smatra FDLR prijetnjom, Ruanda vjerojatno neće prestati s intervencijama u DR Kongu sve dok ta skupina ne bude eliminirana ili dok se ne osigura zaštita Tutsija u istočnom Kongu.

Što je s bogatstvom minerala u DR Kongu?

DR Kongo i UN-ova izvješća optužuju Ruandu da koristi sukob kao način za pljačku kongoanskih resursa, uključujući zlato i koltan, koji je ključan za proizvodnju mobitela, kamera i automobila.

Posljednjih godina M23 je preuzeo kontrolu nad nekoliko unosnih rudarskih područja, a UN-ovo izvješće iz prosinca navodi da M23 svaka četiri tjedna šalje oko 120 tona koltana u Ruandu.

Ruanda je također zabilježila ogroman porast izvoza minerala, od kojih većina, kako se vjeruje, dolazi iz DR Konga. Unatoč svim optužbama, Ruanda i dalje poriče bilo kakvu umiješanost u eksploataciju kongoanskih resursa.