Foto: FAH

"POZIVAM Titanik Vladu da bude puno odgovornija, da ne pušta probne balone o uvođenju vojnog roka te da se bavim gospodarskim rastom i obrazovanjem mladih. U Hrvatskoj danas još imamo gimnazijske informatičke programe iz 1993. godine u kojima se spominju diskete. U takvim okolnostima neozbiljno je razmišljati o uvođenju obaveznog vojnog roka", poručio je na konferenciji za medije u Zagrebu bivši ministar obrane i HNS-ov europarlamentarac Jozo Radoš (ALDE).

Smatra da je jednomjesečno služenje vojnog roka besmisleno i da mladi ljudi u tom periodu ne mogu savladati temeljne vještine i specijalističku vojnu obuku. 

"Hrvatska ima visoko kvalitetnu profesionalnu vojsku, sposobnu obraniti zemlju od vanjskih ugroza. I ostale zemlje iz susjedstva ukinule su vojni rok nakon Hrvatske što je dovelo do popuštanja napetosti na prostoru Jugoistočne Europe. Ponovnim uvođenjem obaveznog vojnog roka došlo bi do obrnutog procesa", napominje bivši ministar obrane.

Napad na radni ritam mladih

"Oživljavanjem vojnog roka neće se podići obrambena sposobnost građana, ročnih vojnika, već će se poremetiti radni i obrazovni ritam mladih ljudi, dodatno će se poremetiti funkcioniranje profesionalne vojske, a ni organizacijski ni financijski napori nisu zanemarivi", smatra Jozo Radoš koji podsjeća da je obavezni vojni rok između ostalog i ukinut jer je bio skup.

Naglašava da se obrambena sposobnost zemlje može postići podizanjem opremljenosti profesionalne vojske i mogućim povećanjem brojnosti te većim doprinosom i boljim ugledom unutar NATO-a i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU. Također, kao moguće rješenje predlaže i podizanje kvalitete i brojnosti dragovoljnog služenja vojnog roka te razvoj jasne vojne strategije.

Dosta širenja straha

"U pogoršanim sigurnosnim uvjetima rasprava o obrambenoj strategiji je legitimna, ali sigurnosna situacija u susjedstvu i svijetu treba se sagledati realno i racionalno, bez širenja straha. Isto tako se trebaju sagledati i hrvatske obrambene mogućnosti".

Mostov plan lustracije kojim će za javnost otvoriti dokumenti državnog arhiva nastali do 22. prosinca 1990. godine Jozo Radoš je nazvao besmislenim, poručivši da gotovo nema uspješne lustracije i da bi to stvorilo zbrku u javnosti i nepotreban teret za hrvatske građane.

"Umjesto lustracije hrvatske vlasti se trebaju okrenuti prema budućnosti i baviti se gospodarstvom i obrazovanjem", zaključio je Jozo Radoš.