Proruski prosvjed u Moldaviji: "Neka Rusi dođu, želimo ih ovdje"
PRORUSKA moldavska stranka Sor jučer je organizirala prosvjed ispred zgrade moldavskog parlamenta u glavnom gradu Kišinjevu na kojem su se okupile tisuće ljudi. Većina prosvjednika je došla na prosvjed autobusom, a njihove je troškove navodno pokrila stranka koja je stajala iza organizacije prosvjeda. "Mi smo predmet ruganja - Vlada nam se ruga", uzvikivali su prosvjednici.
"Ima ljudi s četvero ili petero djece koji doslovno nemaju što jesti", objasnila je Ala, jedna od prosvjednica. Moldavska predsjednica Maia Sandu je izjavila kako se više od 70% prihoda kućanstava u Moldaviji troši na račune za energiju. Ala govori kako pola vlastite mirovine troši na račune za energiju, piše BBC.
Dodaje da su im prije izbora obećavali povećanje plaća i mirovina, ali da to dosad nisu ispunili. Nekoliko dana prije održavanja ovog prosvjednog skupa Sandu je upozorila da Rusija planira poslati vojno obučene sabotere u zemlju, prerušene u civile, kako bi srušili njezinu prozapadnu vladu.
"Diverzanti s vojnom obukom planirali nasilne akcije"
Iz Kremlja su odgovorili da moldavske vlasti takvim optužbama pokušavaju odvratiti pozornost od vlastitih društvenih i ekonomskih neuspjeha. Moldavija je ovisna o ruskom plinu, a Moskva je tijekom prošle godine prepolovila svoju opskrbu Moldavije, vršeći pritisak na vladu u Kišinjevu. Prosvjedi zbog poskupljenja plina i struje počeli su još prošle jeseni.
Predsjednica Sandu je prošlog tjedna izjavila da je Rusija već pokušala destabilizirati situaciju u Moldaviji putem izazivanja energetske krize, za koju je rekla da se "očekivalo da će izazvati veliko nezadovoljstvo među stanovništvom i dovesti do nasilnih prosvjeda".
Dodala je kako novi plan uključuje "diverzante s vojnom obukom koji bi poduzeli nasilne akcije, izvršili napade na zgrade državnih institucija ili čak uzeli taoce". Proteklih dana, nakon provjera sigurnosnih službi, u Moldaviju je odbijen ulazak za 57 osoba iz zemalja koje su prijateljski raspoložene prema Rusiji, uključujući skupinu srpskih nogometnih navijača i nekoliko boksača iz Crne Gore.
"Ako Ukrajina padne, sljedeća je Moldavija"
I zračni prostor Moldavije bio je neočekivano zatvoren na nekoliko sati ovaj tjedan. "Vrlo je jasno da je Rusija država agresor", rekao je Rosian Vasiloi, šef moldavske granične policije, za BBC. Rekao je da prijetnja postoji od 24. veljače, kada je počeo rat u Ukrajini, ali je naglasio da je "sada drugačije; to je mješavina prijetnji iz Moldavije i izvan nje".
Sve dok se Ukrajina nastavlja boriti i pobjeđuje u ratu, on vjeruje da su rizici za Moldaviju manji. "Ako Ukrajina padne, sljedeća je Moldavija", nastavio je, istaknuvši kako se "on ne boji".
Od početka rata moldavska vlada pokušala je diverzificirati izvore energije u zemlji i osloboditi zemlju ovisnosti o ruskom plinu, ali napadi na ukrajinsku infrastrukturu i troškovi uvoza električne energije iz Rumunjske nisu olakšali situaciju.
"Rusija bi mogla zauzeti Moldaviju za pola dana"
Sandu predviđa da će se potencijalna ruska zavjera oslanjati na "unutarnje snage" poput oporbene stranke Sor i pozvala je parlament da usvoji strože sigurnosne zakone. Marina Tauber, dužnosnica proruske stranke, koja je predvodila prosvjed ispred parlamenta, kaže da se njena stranka ne protivi EU i da želi dobre odnose sa svim stranama.
Ali, ipak neki članovi iz njezine stranke priznaju da bi pozdravili rusku intervenciju. Jedna od njih je i Iurieja Berenchi, stranačka vijećnica u gradu Orheiju, udaljenom sat vremena vožnje sjeverno od glavnog grada Kišinjeva. "Ne bojimo se jer da je Rusija htjela zauzeti Moldaviju, učinila bi to za pola dana", govori ona.
"S Rusijom bi nam bilo bolje"
Nedvosmisleno odgovara na pitanje bi li pozdravila rusku intervenciju. "S Rusijom bi nam bilo mnogo bolje nego sada", uvjerena je. Mnogi ljudi u Kišinjevu vide bliže veze sa Zapadom kao način da se osigura neovisnost i demokracija Moldavije u kritičnom trenutku.
Stranka predsjednice Sandu ima solidnu većinu u parlamentu. Međutim jučerašnje okupljanje mnoštva prosvjednika ispred parlamenta je dokaz kako postoji rizik da bi pritisak mogao povećati podjele u heterogenom moldavskom društvu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati