EUROPSKA komisija je danas usvojila prvo izvješće o utjecaju demografskih promjena u kojem se daje pregled stanja u zemljama članicama EU i dugoročnih posljedica tih promjena.

"Ovo je izvješće vrlo važno jer bez njega ne bismo mogli nastaviti rad u mojem resoru", rekla je potpredsjednica EK Dubravka Šuica zadužena za demografiju i demokraciju.

Izvješće je bilo Šuičin zadatak u prvih šest mjeseci mandata. 

Ono je zapravo snimka stanja, a sada slijedi tzv. Zelena knjiga o starenju i potom dugoročna strategija za razvoj ruralnih područja.  

Zelena knjiga je vrsta dokumenta koji objavljuje EK i koja služi kao temelj za javno savjetovanje o određenom pitanju na europskoj razini. Zelena knjiga može rezultirati objavljivanjem Bijele knjige u kojoj se zaključci rasprave iznose u formi prijedloga konkretnih aktivnosti.

U izvješću se opisuju dugoročni demografski trendovi u europskim regijama, od duljeg očekivanog životnog vijeka do niže stope nataliteta, starenja društva, manjih kućanstava i sve veće urbanizacije.  

Sve manje Europljana, sve su stariji, ali će sve dulje živjeti

U njemu se ukazuje i na sve manji udio Europljana u svjetskom stanovništvu, za koji se očekuje da će do 2070. iznositi manje od četiri posto.

Očekivana životna dob žena do 2070. bit će prosječno 90 godina u odnosu na današnjih 83,7 godina, a muškaraca 86 godina dok je danas 78,2 godina.

Do 2070. godine 30,3 posto europskog stanovništva bit će starije od 65 godina, u odnosu na 20,3 posto 2019., a 13,2 posto stanovnika bit će starije od 80 godina (5,8 posto u 2019.).

Već deset godina smanjuje se broj aktivnog radnog stanovništva u dobi između 20 i 64 godine, a do 2070. očekuje se pad od 18 posto.

"Kriza je razotkrila brojne slabe točke od kojih su neke povezane i s korjenitim demografskim promjenama koje već utječu na naša društva i zajednice diljem Europe", rekla je Šuica.

"Taj dvojaki izazov mora doprinijeti našem promišljanju zdravstvene skrbi, javnih proračuna i javnog života u narednim desetljećima. Mora nam pomoći u rješavanju pitanja kao što su pristup uslugama, skrb u zajednici, pa čak i usamljenost. Rješavanje pitanja demografskih promjena ključno je za izgradnju pravednijeg i otpornijeg društva", dodala je.