U SRIJEDU popodne, baš nekako u vrijeme dok je hrvatski premijer Andrej Plenković sa saborske govornice za sljedeću godinu najavio povećanje plaća svim državnim i javnim službenicima za 6,12 posto, jedna je kudikamo bogatija članica Europske unije krenula sasvim drugim smjerom.

Povećava se dob za odlazak u mirovinu

Nakon dogovora vodećih stranaka, vladinih i opozicijskih, švedski parlament odlučio je povećati dob za odlazak u mirovinu.

Ne samo da će švedski građani od 1. prosinca ove godine sve kasnije moći odlaziti u prijevremenu ili punu državnu mirovinu, nego će se kroz nekoliko godina uvesti "plutajuća" granična dob, odnosno u mirovinu će se odlaziti sukladno očekivanom životnom vijeku za određeno godište. Trenutačno se državnu mirovinu u Švedskoj može zatražiti već sa 61 godinom, no osobe rođene 1963. u mirovinu će moći s 64 godine. Očekuje se da će švedski građani rođeni 80-ih godina morati raditi do 70. rođendana.

"Švedska ima relativno održivi mirovinski sustav, ali da bi tako i ostalo, kako naša populacija stari, moramo podizati dob za umirovljenje. Nakon 2026. godine u mirovinu ćemo odlaziti ovisno o prosječno očekivanom životnom vijeku", rekla je Maria Malmer Stenergard, predsjednica parlamentarnog Odbora za socijalno osiguranje.

Protiv ove odluke bile su samo dvije stranke na sasvim suprotnim stranama političkog spektra, Ljevica i Švedski demokrati, koji zajedno predstavljaju gotovo 26 posto biračkog tijela. Njihov je glavni argument da prosječni životni vijek, doduše, raste, ali da se istodobno nije povećala i radno sposobna dob, odnosno da ljudi do sredine 60-ih godina života više nisu sposobni raditi baš sve poslove puno radno vrijeme pod punim opterećenjem.

Suprotne mjere i u poreznoj politici: Švedska ukida dodatan porez

Protiv sličnog zakona koji je na snazi u Hrvatskoj, podsjetimo, prije samo tjedan dana izjasnila se i Plenkovićeva vlada, koja je pod pritiskom 700.000 potpisa referendumske inicijative "67 je previše" u sabor uputila izmjene Zakona o radu i srodnih propisa za vraćanje granice za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina.

Dijametralno suprotne mjere švedska i hrvatska vlada donijele su i u poreznoj politici. Premijer Plenković u srijedu je definitivno odustao od smanjenja stope PDV-a, s obrazloženjem da će radije povećati plaće, dok njegov švedski kolega Stefan Löfven, istina pod pritiskom stranaka centra koje su mu pomogle zadržati vlast nakon lanjskih izbora, od 1. siječnja 2020. ukida dodatni porez od pet posto na sve plaće veće od 70.000 eura bruto godišnje, uveden još za pretprošle gospodarske krize 1995. godine.

Švedska počinje štedjeti

Švedska štedi i priprema se za financijski i gospodarski neizvjesna vremena. Švedski mediji prepuni su tekstova u kojima se upozorava da je ciklus visokih stopa rasta pri kraju i da su na vidiku poteškoće. Prvi pokazatelji usporavanja gospodarstva već su vidljivi. Nezaposlenost u Švedskoj porasla je u kolovozu na 7,1 posto, a u isto vrijeme prošle godine bila je 6,1 posto. Trenutačno se na burzi rada nudi oko 92.000 slobodnih radnih mjesta, što je još uvijek triput više nego krizne 2009. godine, ali broj poslova u ponudi u blagom je padu već gotovo dvije godine.

Prošle godine švedski BDP porastao je 2,3 posto (u Hrvatskoj 2,6 posto), a ove godine očekuje se rast od samo 1,4 posto (u Hrvatskoj 3 posto). U prva dva kvartala ove godine BDP Švedske rastao je samo za po 0,1 posto.

Zbog toga je na štednju prisiljena središnja država, ali i lokalna samouprava. Iz ankete dnevnog lista Dagens Nyheter od prije nekoliko dana proizlazi da 80 posto od 290 švedskih općina namjerava provesti mjere štednje za sljedeću godinu. Neke će samo smanjiti troškove i investicije, druge će morati povećati poreznu stopu, a ima i onih koje spominju zatvaranje škola i vatrogasnih stanica. U najvećem su problemu općine koje gube stanovništvo i koje imaju nepovoljnu starosnu strukturu.

"Izgubili smo dio stanovništva, pa naši porezni prihodi ne rastu tako brzo kao rashodi. Između ostalog, to je povezano s troškovima sve starije populacije za koju se moramo skrbiti", rekla je za Dagens Nyheter Karin Ahnqvist, načelnica male općine Robertsfors na sjeveru Švedske.

Švedska je neusporedivo bogatija, a pokušava spremna dočekati krizu

Iako bismo svi radije živjeli u državi koja je široke ruke prema nama, naravno pod uvjetom da je to dugoročno održivo, moramo se zapitati zašto neusporedivo bogatija Švedska vjeruje da mora spremna dočekati vrijeme slabije gospodarske aktivnosti, veće nezaposlenosti, viših kamata i skuplje energije.

Zašto je zemlja s 5,5 milijuna zaposlenih i 2,2 milijuna umirovljenika, te imovinom mirovinskih fondova od oko 900 milijardi eura, zabrinuta za održivost mirovinskog sustava, a ona s 1,5 milijuna zaposlenih i 1,2 milijuna umirovljenika nije?

Treba li u predvečerje sljedeće recesije (koja i ne mora biti ona teška kao prethodna), te predsjedničkih i parlamentarnih izbora, otvoriti sve proračunske slavine ili dvaput razmisliti prije nego se potroši svaka porezna kuna?

Griješi li Plenković ili Löfven? Jer teško da obojica vuku prave poteze...

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.