PRIJE nego je došao na vlast 2013., švedski premijer Stefan Löfven obećao je da će Švedska imati najmanju nezaposlenost u cijeloj Europskoj uniji do 2020.

No dogodilo se upravo suprotno - nezaposlenost je u Švedskoj, prema podacima Eurostata iz kolovoza, porasla na 7,1%, što je peta najviša stopa u EU. Usporedbe radi, prosječna stopa nezaposlenosti u EU je 6,2 %. Čak i u Hrvatskoj je nezaposlenost niža nego u Švedskoj, sa stopom od 6,9%. U Češkoj je pak stopa nezaposlenosti 2,0%, a u Njemačkoj 3,1%.

Jedine više stope nezaposlenosti imaju Francuska (8,5%), Italija (9,5%) Španjolska (13,8%) i Grčka (17%). 

U EU nezaposlenost pada, u Švedskoj narasla na 7,4%

Štoviše, Švedska je jedna od samo tri zemlje članice EU-a u kojima nezaposlenost raste, piše švedski list Expressen. U ostatku EU-a nezaposlenost je u padu.

A prema švedskoj statističkoj agenciji, stopa nezaposlenosti je porasla na čak 7,4%. 

Švedska nije ni Italija ni Grčka, a i dalje ima vrlo solidnu stopu zaposlenosti. Ali nijedan ministar financija ne može opravdati stopu nezaposlenosti od više od 7% nakon produljenog razdoblja gospodarskog rasta, zaključuje Expressen.

Osim rasta nezaposlenosti, Švedska se muči i s usporavanjem gospodarskog rasta na samo 0,1% u drugom tromjesečju ove godine, piše Politico.eu. Sve se ovo događa unatoč činjenici da, kako piše Bloomberg, švedska centralna banka Riksbank već gotovo pet godina drži kamatne stope ispod nule. 

"Krucijalna uloga" imigracije za rast nezaposlenosti

Osim toga, nivo industrijske proizvodnje pao je na najniži nivo od 2013. Iako su na taj negativni trend zasigurno utjecali i globalni problemi poput trgovinskog rata SAD-a i Kine, Brexita i usporavanja rasta u Europi, postoji još jedan bitan faktor koji, po svemu sudeći, koči švedski gospodarski rast i napuhuje stopu nezaposlenosti.

Naime, kako je i švedski Expressen primijetio u svom članku, migrantska kriza iz 2015. igrala je "krucijalnu ulogu" u rastu nezaposlenosti. Tada je, podsjetimo, Švedska primila više od stotinu tisuća izbjeglica i migranata, pretežno iz Sirije, Iraka i Afganistana, koji su zatražili azil. Na kraju je bila preseljena uvesti granične kontrole na granici s Danskom kako bi zaustavila daljnji nekontrolirani priljev migranata.

A nezaposlenost je daleko viša među imigrantima nego među etničkim Šveđanima, statistike pokazuju.

Među Šveđanima nezaposlenost 3,6%, među migrantima skoro 20%

Tako je 2018. prema podacima Švedske službe za javno zapošljavanje nezaposlenost među etničkim Šveđanima iznosila 3,6%, a među imigrantima rođenima u inozemstvu čak 19,9% - gotovo 6 puta viša. Ova je stopa nezaposlenosti viša čak od one u Grčkoj.

Švedska služba za javno zapošljavanje 2017. je u izvještaju provedenom 2017. utvrdila da je samo 3-4% migranata koji su došli u zemlju od 2015. pokazalo interes za daljnje školovanje ili obuku, javio je tada Švedski radio. 

"Nije sigurno jesu li oni svjesni da je, u načelu, visokoškolsko obrazovanje potrebno da bi se dobio trajni posao u Švedskoj", komentirala je tada menadžerica službe za integraciju i establišment Annie Rubensson. 

Nezaposlene imigrante, naravno, mahom uzdržava izdašna švedska socijalna država. Švedski nacionalni institut ekonomskog istraživanja upozorio je u izvještaju prošle godine da bi općine diljem svijeta mogle biti prisiljene povisiti porez zbog izazova s imigracijom. 

Financijski problemi za općine zbog "novih Šveđana"

Stig Bertillson, lokalni političar u općini Bengtsfors iz Umjerenjačke stranke, koja u švedskoj političkoj sceni predstavlja desni centar, upozorio je na ozbiljne financijske probleme za gradske vlasti zbog masovnog priljeva "novih Šveđana".

"Troškovi u općinama koje su primile nove pridošlice nastavili su se i kad su vladina sredstva prestala dolaziti. To je stvorilo veliku negativnu rupu u općinskoj blagajni", upozorio je ovaj političar za švedski SVT. 

Bengforts je zatražio pomoć od vlade, tvrdeći da ne može više povećati lokalne poreze jer su već među najvišima u Švedskoj.

I općini Hässelholm, koja je u tri godine primila gotovo 3000 azilanata, prijeti financijski slom. Gotovo 80% migranata u toj općini i dalje je na socijalnoj pomoći, piše švedski Kristianstadsbladet. Gradski vijećnik Lars Johnsson upozorio je da će za 100 potpuno nepismenih migranata i njih još 200 koji su vrlo slabo obrazovani biti "u načelu nemoguće pronaći posao".

20% stanovnika Švedske imigrantskog porijekla

Švedska je, naravno, i prije migrantske krize koja je počela 2015. bila poznata po svojoj vrlo liberalnoj imigracijskoj politici, pogotovo za jednu zemlju koja nikad nije bila kolonijalna sila. Imigranti su od šezdesetih prvo dolazili kao radna snaga, a zatim sve više kao izbjeglice iz ratnih zona i diktatura. Devedesetih su tako u Švedsku primljene stotine tisuća izbjeglica iz bivše Jugoslavije, da bi ih u ovom desetljeću zamijenile one s Bliskog istoka. 

Švedska se zbog toga rado predstavlja kao "humanitarna supersila" svijeta. A kao posljedica masovnog useljavanja danas je 14% od gotovo 10 milijuna stanovnika Švedske rođeno izvan zemlje, a kad se tome pridodaju oni čiji su roditelji rođeni izvan Švedske, postotak raste na gotovo 20%. 

Sad je, kako se čini, nedostatak integracije imigranata na tržište rada sve veći teret za švedsku ekonomiju. Švedski socijaldemokrati su i dosad, kako piše Expressen, samouvjereno predstavljali ambiciozna rješenja za taj problem: "brze staze" za integraciju, "moderne hitne poslove", olakšice za ulazak, godina za integraciju i slično. Ali statistike neumoljivo pokazuju da je njihova politika bila neuspješna.