PREMA novoj studiji, specifične imunološke stanice u mozgu mogle bi imati ključnu ulogu u borbi protiv Alzheimerove bolesti. Znanstvenici su otkrili svojevrsni 'prekidač' koji ove stanice potiče na zaštitno djelovanje, što otvara put razvoju novih terapija za ovu razornu bolest, piše ScienceAlert.

Dvostruka uloga moždanih imunosnih stanica

Imunološke stanice mozga, poznate kao mikroglija, već su dugo u fokusu znanstvenika. Prethodna istraživanja pokazala su da one mogu imati dvostruku ulogu: ili se učinkovito boriti protiv simptoma Alzheimera ili ih, naprotiv, pogoršavati izazivanjem upala. Međunarodni tim znanstvenika sada je detaljno istražio kako mikroglija prelazi između ova dva stanja.

Koristeći mišje modele, tim predvođen neuroznanstvenicom Pinar Ayatom s Medicinskog fakulteta Icahn otkrio je da mikroglija, kada dođe u kontakt s nakupinama amiloid-beta proteina - ključnog obilježja bolesti - ulazi u posebno, neuroprotektivno stanje.

"Mikroglija nisu samo destruktivni odgovor u Alzheimerovoj bolesti – one mogu postati zaštitnici mozga", ističe neuroznanstvenica Anne Schaefer s Medicinskog fakulteta Icahn u New Yorku. "Ovo otkriće proširuje naša ranija zapažanja o izvanrednoj plastičnosti stanja mikroglije i njihovim važnim ulogama u raznim moždanim funkcijama."

Ključni proteini kao regulatori

Pokazalo se da ovaj zaštitni podtip mikroglije ima dvije ključne karakteristike: niže razine proteina PU.1, koji je ranije povezivan s Alzheimerom, te višu razinu proteina CD28, važnog sudionika u širem imunološkom sustavu.

Mikroglija s ovom kombinacijom pokazala se sposobnijom usporiti nakupljanje amiloid-beta plakova u mozgu miševa, istovremeno ograničavajući i nakupine tau proteina, još jednog toksičnog proteina povezanog s bolešću.

Kada su istraživači miševima blokirali proizvodnju proteina CD28, primijetili su porast štetnih, upalnih mikroglija, a amiloid-beta plakovi postali su učestaliji. Ovi se rezultati podudaraju s ranijim studijama koje su pokazale da osobe s genetskom predispozicijom za nižu razinu PU.1 obično razvijaju Alzheimerovu bolest kasnije u životu.

"Ovi rezultati pružaju mehaničko objašnjenje zašto su niže razine PU.1 povezane sa smanjenim rizikom od Alzheimerove bolesti", pojašnjava genetičarka Alison Goate s Medicinskog fakulteta Icahn.

Put prema novim terapijama

Čini se da mozak posjeduje prirodni obrambeni mehanizam protiv Alzheimerove bolesti, no on očito nije dovoljno snažan da sam zaustavi njezino napredovanje. Znanstvenici se stoga nadaju da bi buduće terapije mogle biti usmjerene na poticanje stvaranja ovog zaštitnog podtipa mikroglije. Naravno, ključan idući korak je provjeriti djeluje li ovaj mehanizam na isti način i kod ljudi.

Alzheimerova bolest iznimno je složena i uključuje brojne čimbenike rizika, stoga će učinkovito liječenje vjerojatno morati ciljati više meta istovremeno. Poticanje mikroglije na prelazak u zaštitni način rada sada se nameće kao jedan od obećavajućih smjerova.

Ovo istraživanje također baca novo svjetlo na povezanost Alzheimerove bolesti i cjelokupnog imunološkog sustava. Naime, modificirana mikroglija identificirana u mozgu miševa djeluje slično T-stanicama, koje patroliraju ostatkom živčanog sustava.

"Ovo otkriće dolazi u vrijeme kada su regulatorne T-stanice postigle veliko priznanje kao glavni regulatori imuniteta, naglašavajući zajedničku logiku imunosne regulacije među tipovima stanica", kaže epigenetičar Alexander Tarakhovsky sa Sveučilišta Rockefeller. "Također otvara put imunoterapijskim strategijama za Alzheimerovu bolest."

Istraživanje je objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Nature.