GLAVNI protivnik Viktora Orbána, čovjek koji bi mogao okončati njegovu dugogodišnju vladavinu na parlamentarnim izborima u travnju sljedeće godine, obećao je napraviti zaokret u vanjskoj politici i vratiti Mađarsku zapadnim saveznicima.

Péter Magyar, čija nova stranka Tisza uvjerljivo vodi u anketama, u razgovoru za Financial Times je istaknuo da će, ako postane premijer, njegova vlada poštovati međunarodne obveze Mađarske, uključujući i pridruživanje eurozoni.

Povratak Zapadu i kritika Orbána

Magyar je oštro kritizirao trenutnu vlast zbog odnosa prema ključnim savezima. "Mi smo u EU-u i NATO-u, uostalom, to su naši temeljni savezi koji određuju našu sigurnost i svakodnevni život. Trenutna vlada ne djeluje u skladu s tim", poručio je.

Posebno je naglasio Orbánovu bliskost s ruskim predsjednikom. "Viktor Orbán je najbliži saveznik Vladimira Putina u EU-u", rekao je Magyar, dodavši kako je to razlog zašto ruski predsjednik ima "interes zadržati Orbána na vlasti".

Podsjetimo, Orbán se više puta protivio zapadnim sankcijama protiv Rusije nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine te je bio jedan od rijetkih zapadnih čelnika koji se sastao s Putinom prije povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Njegova opstruktivna uloga unutar EU-a potaknula je Bruxelles na izradu planova kako bi se spriječilo da nove članice postanu ruski "trojanski konji".

Sporni dogovor s Amerikom

Prošlog petka u Washingtonu, Orbán je osigurao izuzeće od američkih sankcija na uvoz ruske energije koje stupaju na snagu 21. studenog. To se dogodilo unatoč godinama pritiska saveznika iz EU-a i NATO-a da Budimpešta prestane trošiti milijarde na energente iz Putinovog režima.

Zauzvrat, Mađarska će od SAD-a kupiti nuklearno gorivo, ukapljeni prirodni plin i vojnu tehnologiju u vrijednosti većoj od 1,5 milijardi dolara, uz daljnju obvezu nabave američke nuklearne tehnologije vrijedne do 20 milijardi dolara.

Ovim dogovorom Orbán je, uz neometan dotok ruske nafte i plina, izbjegao potencijalnu energetsku krizu koja bi mogla ugroziti njegovu predizbornu kampanju - što je izazvalo prijezir Magyara, koji tvrdi da je premijer "prodao Mađarsku".

"Putovanje u Washington nije bio mađarski uspjeh, već Orbánov osobni put za bijeg", izjavio je Magyar. "Orbán se potpuno povio... obvezujući se potrošiti [milijarde u SAD-u] u zamjenu za jednogodišnje izuzeće od sankcija."

Optužbe za rusko miješanje

Magyar tvrdi da je njegova kampanja već postala meta Kremlja. Prošlog tjedna serveri njegove stranke Tisza napadnuti su od strane hakerske skupine za koju kaže da se može povezati s Rusijom. Uz to, ruska vanjska obavještajna služba (SVR) u kolovozu je izdala neobično priopćenje, optužujući EU i Ukrajinu za urotu s Magyarom s ciljem svrgavanja Orbána.

Magyar je tada te optužbe nazvao "očitom dezinformacijom" i dokazom da se "Vladimir Putin počeo miješati u kampanju".

Glasnogovornik Europske komisije pozvao je novinare "da procijene vjerodostojnost SVR-a o takvoj temi", dodavši da "EU, a zasigurno i predsjednica [Ursula] von der Leyen, nema nikakvu namjeru miješati se u bilo koje nacionalne izbore". Anitta Hipper, glasnogovornica Komisije za vanjske poslove, dodala je: "Rusija ima povijest širenja dezinformacija i lažnih informacija".

Ankete daju prednost oporbi

Prema anketi agencije Závecz Research provedenoj u posljednjem tjednu listopada, stranka Tisza uživa potporu od 48 posto birača, dok je Orbánov Fidesz na 37 posto. Slijede ih tri manje stranke koje se kreću oko izbornog praga od 5 posto. Ipak, anketari povezani s vladom tvrde da Fidesz ima blagu prednost.

Oprezan stav prema Ukrajini

Ako dođe na vlast, Magyar kaže da bi njegovo polazište u vezi s Ukrajinom bilo priznanje Moskve kao agresora i zalaganje za hitan prekid vatre - u skladu sa saveznicima iz EU-a.

Međutim, u pokušaju da se približi biračima koji su skeptični prema Ukrajini, dodao je da njegova vlada neće mijenjati smjer u pogledu vojne podrške Kijevu niti će težiti naglom prekidu veza s Rusijom. Priznao je da Mađarska mora okončati energetsku ovisnost o Rusiji u sljedećem desetljeću, ali je inzistirao da ruski uvoz treba ostati opcija. "To što prestajete ovisiti o nekome ne znači da više ne kupujete od njega", rekao je.

Magyar je odbacio optužbe da je marioneta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, no njegov se stav o Ukrajini vrlo malo razlikuje od Orbánovog. Bivši član Fidesza obećao je zadržati nekoliko politika sadašnje vlade: zalaganje za prava etničkih Mađara u zapadnoj Ukrajini, neslanje vojne pomoći Kijevu i stavljanje budućeg članstva Ukrajine u EU na referendum.

"Mađarski birači neće odlučivati o Zelenskom, niti o Ukrajini, već o Viktoru Orbánu i Mađarskoj", zaključio je.

Gospodarski zaokret i uvođenje eura

Na domaćem planu, Magyar je najavio da će brzo osloboditi gospodarstvo iz stiska Orbánovih suradnika i popraviti odnose s Bruxellesom kako bi deblokirao 20 milijardi eura zamrznutih sredstava EU-a. Budimpešta bi također oživjela planove za pridruživanje eurozoni, od kojih je Orbán odustao.

"Orbánove vlade nisu koristile, već su zloupotrebljavale prednosti fiskalne neovisnosti izvan eura", rekao je. "Neortodoksne ekonomske i financijske odluke nisu koristile, već su naškodile Mađarskoj", dodao je, ukazujući na inflaciju od 4,3 posto, pad investicija i rastući javni dug.

Prema njegovim riječima, milijarde eura godišnje mogle bi se osloboditi zaustavljanjem korupcije i rasipništva. "Ako uspijemo dovesti rizične premije na mađarski dug na istu razinu kao u Poljskoj, ne odmah, ali za godinu ili dvije, to bi samo smanjilo troškove servisiranja duga za 2 posto BDP-a", zaključio je.