CIJEPLJENJE protiv covida ne uzrokuje povećane neurološke poremećaje, dok ih prebolijevanje infekcije umnogostručuje, pokazala je velika nova studija.

Covid-19 uzrokuje neurološke i psihološke poremećaje

Od ranih dana pandemije primijećeno je da covid-19 često uzrokuje neurološke i psihološke probleme, od gubitka mirisa, depresije i poteškoća s pamćenjem do krvarenja u mozgu.

Do 3. rujna 2021. pandemija je uzrokovala smrt više od 4.5 milijuna ljudi u cijelom svijetu. Od početka masovnog cijepljenja podijeljene su oko 5.2 milijarde doza cjepiva. U Velikoj Britaniji u prosincu 2020. prva su odobrena cjepiva AstraZeneca (ChAdOx1) i Pfizer-BioNTech (BNT162b2). Ona su pokazala visoku učinkovitost u sprječavanju ozbiljnog covida-19. U toj je zemlji do početka rujna podijeljeno više od 91 milijuna doza cjepiva. 43 milijuna ljudi potpuno su cijepljena, što je 79% ukupnog stanovništva. Iako su klinička ispitivanja cjepiva pokazala da su cjepiva vrlo sigurna, zdravstvene agencije nastavile su provoditi nadzor mogućih štetnih nuspojava cjepiva jer se neke rijetke nuspojave mogu očitovati tek tijekom masovne imunizacije.  

Britanska regulatorna agencija za zdravstvene proizvode (MHRA) među cijepljenim je ljudima do početka rujna zaprimila informacije o mogućim imunološki posredovanim neurološkim poremećajima.

Do 25. kolovoza zaprimila je 393 izvješća o pojavi Guillain-Barréovog sindroma (GBS) i 23 izvješća o Miller-Fisherovom sindromu (varijanta ove bolesti) nakon cijepljenja AstraZenecom, 44 izvješća GBS-a nakon cijepljenja Pfizerom i 3 izvješća o GBS-u nakon cijepljenja Modernom. Rijetki slučajevi ovih i drugih neuroimunoloških događaja zabilježeni su i u drugim zemljama.

No da bi bilo jasno jesu li poremećaji uzrokovani cjepivom ili je riječ samo o korelaciji, trebalo je usporediti njihovu uobičajenu incidenciju u općoj populaciji prije pandemije s incidencijom nakon cijepljenja.

Cjepiva ne povećavaju rizik, a bolest mnogostruko

Istraživanje je objavljeno u bazi medRxiv, a kako je sasvim novo, za sada još nije prošlo recenziju drugih znanstvenika niti je objavljeno u znanstvenom časopisu.

U studiju je bilo uključeno 1.868.767 ljudi koji su primili jednu dozu AstraZenece, 1.661.139 ljudi koji su primili jednu dozu Pfizera, 299.311 ljudi koji su bili zaraženi covidom-19 i 2.290.537 ljudi iz opće populacije.

Međunarodni tim stručnjaka iz Velike Britanije, Španjolske i Nizozemske analizirao je učestalost četiri imunološki posredovana neurološka poremećaja koji su prethodno definirani kao potencijalno štetni događaji od posebnog interesa za sigurnost cjepiva protiv covida-19: Guillain-Barréov sindrom (GBS), Bellovu paralizu, encefalomijelitis i transverzalni mijelitis.

Događaji su identificirani na temelju potvrđenih kliničkih kodova iz elektroničkih zdravstvenih kartona.

Stope incidencije poremećaja procijenjene su u 28 dana nakon prve doze cjepiva, 90 dana nakon covida-19 te od 2017. do 2019. za kohortu opće populacije za određivanje uobičajene pozadinske stope.

U uvodu studije autori pišu:

"Nismo pronašli dosljednu povezanost između cjepiva i bilo kojeg od proučavanih neželjenih neurološki štetnih imunoloških događaja. Nasuprot tome, kod onih koji su preboljeli covid-19 otkrili smo peterostruko povećanje rizika od GBS-a i jedanaesterostruko povećanje rizika od encefalomijelitisa."