KADA se vode rasprave o ozbiljnosti covida-19, često se poteže pitanje koliko je on stvarno smrtonosan.

To nije najispravniji način gledanja na ozbiljnost bolesti jer u računicu treba uzeti i druge čimbenike, među ostalim, zaraznost, hospitalizacije i zdravstvene posljedice koje covid-19 uzrokuje, koje kratkoročno ne moraju imati smrtan ishod.

No čak i ako sve svedemo na smrtnost, dvojbe ipak ne nestaju. Neki ukazuju na to da mortalitet među zaraženima (IFR) od covida-19 nije osobito visok te da varira od države do države.

U prosincu 2020. sustavni pregled i metaanaliza objavljeni u European Journal of Epidemiology procijenili su da se IFR u nekim zemljama, kao što su Francuska, Nizozemska, Novi Zeland i Portugal, kretao između 0.5% i 1%, u nekoliko drugih zemalja, kao što su Australija, Engleska, Litva i Španjolska, od 1% do 2%, a u Italiji oko 2.5%.

Stručnjaci tumače da IFR ovisi o više čimbenika, kao što su udio sredovječnih i starijih u populaciji, udio ljudi s komorbiditetima te socijalni status i etnička pripadnost. Poznato je da Italija ima jedan od najvećih udjela starijih u populaciji (oko 23%).

Kada se već tijekom pandemije često potezala usporedba covida-19 s gripom, podsjetimo da prema WHO-u od sezonske gripe u svijetu godišnje umire između 290.000 i 650.000 ljudi.

Smrti s covidom i od covida

Neki, skloni umanjivanju ozbiljnosti covida-19, smatraju da se u smrti od covida-19 ubrajaju i brojne smrti s covidom. Jedan od razloga za takvu tezu je činjenica da se način na koji se bilježe smrtni slučajevi od covida-19 razlikuje od zemlje do zemlje.

U nekim zemljama se svaki smrtni slučaj koji se dogodi u dva tjedna nakon potvrđenog covida-19 broji kao smrt od covida-19.

S druge strane, stručnjaci su tijekom pandemije upozoravali da postoje brojne zemlje u kojima su mnogi smrtni slučajevi prošli ispod radara zdravstvenog sustava jer se smrti od bolesti poput upale pluća, koju tijekom pandemije uglavnom uzrokuje covid-19, ili smrti od srčanih bolesti, ne pripisuju covidu-19. Štoviše, covid-19 može biti glavni uzrok smrti pacijenta čak i nakon više tjedana ili mjeseci od testiranja.

Također, postoje zemlje za koje se osnovano sumnja da su zbog političkih ili ekonomskih razloga prijavljivale manje smrti od covida-19 nego što ih je stvarno bilo.

Višak smrtnosti kao mjera tereta bolesti

Zbog svega navedenog, stručnjaci smatraju da je tzv. višak smrti bolja mjera od ukupne prijavljene smrtnosti od covida-19. Njime se mjere dodatni smrtni slučajevi u određenom razdoblju u usporedbi s brojem koji bi se očekivao u istom razdoblju na temelju podataka od pet ili više ranijih godina, a ne ovisi o tome kako se bilježe smrtni slučajevi od covida-19. Naravno, neće sve smrti koje su višak u nekom određenom razdoblju biti uzrokovane covidom-19. Zbog toga se uobičajeno rade i modeli kojima se isključuju drugi mogući uzroci poput nedostupnosti zdravstvene skrbi ili porasta razina depresije.  

Na isti način procjenjuje se i smrtnost sezonske gripe. Primjerice, u hrvatskoj se javnosti često povlačila usporedba viška smrtnosti od covida-19 s viškom smrtnosti koji je 2017. uzrokovala osobito teška sezonska gripa u kombinaciji s oštrom zimom. Takvu usporedbu navodio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Nažalost, činio je to u nastojanju da umanji ozbiljnost covida-19, kao što je to napravio i kada ga je usporedio s karijesom.

Dakle, što o višku smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu kažu dostupni podaci? Kako po tome stoji Hrvatska?

Velika studija viška smrtnosti

Jednu kvalitetnu studiju na temu viška smrtnosti, objavljenu u časopisu eLife, proveli su Ariel Karlinsky sa Sveučilišta Hebrew u Izraelu i Dmitry Kobak sa Sveučilišta u Tübingenu u Njemačkoj.

U uvodu studije autori tumače da su prikupili tjedne, mjesečne ili tromjesečne podatke o smrtnosti od svih uzroka iz 103 zemlje i teritorija, koji su bili javno dostupni i redovito ažurirani u bazama kao što je Eurostat (za europske zemlje). Na temelju njih izračunali su višak smrtnosti u svakoj zemlji tijekom pandemije.

"Utvrdili smo da je u nekoliko najteže pogođenih zemalja (Peru, Ekvador, Bolivija, Meksiko) višak smrtnosti bio iznad 50% očekivanog godišnjeg mortaliteta. Istodobno, u nekoliko drugih zemalja (Australija, Novi Zeland) smrtnost je tijekom pandemije bila ispod uobičajene razine, vjerojatno zbog mjera društvenog distanciranja koje smanjuju smrtnost od drugih virusnih bolesti koje nisu povezane s covidom-19. Nadalje, otkrili smo da, iako mnoge zemlje vrlo precizno prijavljuju smrtne slučajeve od covida-19, neke zemlje znatno podcjenjuju svoje smrti od covida-19 (npr. Nikaragva, Rusija, Uzbekistan), ponekad čak za dva reda veličine (Tadžikistan). Naši rezultati ističu važnost otvorenog i brzog izvještavanja o smrtnosti od svih uzroka za praćenje pandemije", istaknuli su Karlinsky i Kobak.

Čimbenici koji pridonose višku smrti

Autori u studiji tumače da se višak smrtnosti tijekom pandemije covida-19 može predstaviti kao zbir nekoliko različitih čimbenika:

Višak smrti = (A) smrti izravno uzrokovane infekcijom covidom-19 + (B) smrti uzrokovane kolapsom zdravstvenog sustava zbog pandemije + (C) višak smrtnosti od nekih prirodnih uzroka + (D) višak smrtnosti od neprirodnih uzroka + (E) višak smrtnosti uzrokovan ekstremnim događajima kao što su ratovi, prirodne katastrofe i sl.

Autori tvrde da, kada se svi čimbenici analiziraju, dokazi pokazuju da je doprinos faktora (C) negativan, a doprinos faktora (D) mali, pa vjeruju da mjere lockdowna i socijalnog distanciranja smanjuju - a ne povećavaju - stopu smrtnosti, barem kratkoročno.

U prilog tome govori činjenica da se u Hrvatskoj tijekom prvog, oštrog lockdowna, bilježio manjak smrtnosti iako je to bila sezona gripe i prehlada, kada se uobičajeno bilježi višak (grafikon dolje). Također, podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) o isplaćenim računima za medicinske postupke pokazuju da broj ozbiljnih tretmana, poput kemoterapija ili ozbiljnih operacija i hitnih zahvata, tijekom lockdowna nije pao u odnosu na prijašnje godine; pao je uglavnom broj manje hitnih zahvata kao što su oftalmološki, zubarski i dijagnostika, i to za nešto manje od 30%.

"Čini se da je doprinos faktora (B), barem u razvijenim zemljama, mali, pa se, u odsutnosti ratova i prirodnih katastrofa, može očekivati ​​da će višak smrtnosti predstavljati donju granicu stvarnog broja smrtnih slučajeva od covida-19. Drugim riječima, pretpostavljamo da bi, kad god se smrtni slučajevi od covida-19 savršeno broje, trebali premašivati višak smrtnosti.

To smo doista primijetili u nekoliko zemalja s jakim epidemijama covida-19, ali s preciznim evidentiranjem smrti od covida, primjerice u Belgiji, Francuskoj i Njemačkoj", pišu autori.

>> Ne odgađajte preglede zbog korone

Kako Hrvatska stoji po višku smrtnosti u usporedbi s drugim zemljama?

Podaci iz studije pokazuju da su do sada u pandemiji najbolje prošle zemlje koje su najbolje kombinirale pravovremene i učinkovite epidemiološke mjere i cijepljenje poput Norveške, Danske i Finske. Mjerama su spriječile velike viškove smrtnosti i kupile vrijeme do registracije cjepiva da bi potom visokom procijepljenošću drastično smanjile hospitalizacije i smrti, unatoč širenju zarazne delte.

Prema studiji, Hrvatska je od početka pandemije do 2. rujna prijavila 8349 smrti od covida-19. U istom razdoblju registrirano je oko 9700 smrti viška u odnosu na očekivani broj. To znači da je u tom razdoblju u Hrvatskoj umrlo oko 240 ljudi više na 100.000 nego što je očekivano.

Karta (dolje), napravljena na temelju podataka prikupljenih u studiji, zorno pokazuje da je Hrvatska u tom smislu prošla bolje od balkanskih i nekih istočnoeuropskih zemalja, ali lošije od većine zapadnoeuropskih.

Primjerice, Bugarska je zabilježila čak 480 više smrti na 100.000 stanovnika, Makedonija 470, Srbija 430, Rusija 420, Albanija 350, Poljska 320, Češka 320, Slovačka 320, Rumunjska 310, Crna Gora 290, BiH 270, a Mađarska 260 (detaljni grafikoni dolje).

S druge strane, Novi Zeland je čak zabilježio negativan višak smrtnosti od -40 na 100.000, Norveška -20, Južna Koreja -10, Australija -10, Danska 0, Island 0, a Finska 20.

Zanimljivo je da su bolje ili slično kao Hrvatska prošle i brojne zemlje koje smo navikli doživljavati kao teško pogođene. Primjerice, Italija bilježi višak od 230, SAD 200, Velika Britanija 170, Španjolska 190, Portugal 190, Slovenija 190, Belgija 140, Austrija 120, Francuska 110, Švedska 90, a Njemačka 60.

Države su poredane po višku mortaliteta

Što zaključiti iz svega?

Dakle, studija je pokazala da ukupan višak smrti od 9700 u pandemijskom razdoblju u Hrvatskoj značajno premašuje broj potvrđeno umrlih od covida-19 te da službeni broj nije pretjerivanje zbog računanja umrlih s covidom, već naprotiv. Prema autorima studije, Hrvatska je imala više smrti od covida-19 nego što je službeno zabilježeno.

Kako smo već naveli, ove brojke također pokazuju da Hrvatska u pandemiji nije prošla ni najlošije ni najbolje. No bila je među lošijima, 26. po višku od vrha ljestvice (grafika gore).

Činjenica da postoje zemlje koje imaju još veći višak, što znači da naši viškovi još imaju prostora rasti, upozorenje je da bi naši političari trebali biti oprezni s potpunim raspuštanjem mjera. To je posebno važno jer se ne možemo pohvaliti visokom procijepljenošću. Mi još uvijek imamo desetke tisuća starijih od 65 koji se nisu cijepili nijednom dozom, a iskustva američkih saveznih država koje imaju sličnu procijepljenost kao Hrvatska govore da, uz dominaciju delte, vrlo brzo može doći do preopterećenosti bolnica, pa i rasta smrtnosti. S druge strane, tako veliki višak smrti pokazuje da je stanovništvo Hrvatske vjerojatno prokuženije od stanovništva većine zapadnoeuropskih zemalja, odnosno da je i broj zaraženih na 100.000 u Hrvatskoj veći.

Drugim riječima, Hrvatska u novom valu (grafikon dolje) treba biti oprezna kada se uspoređuje s drugim državama, osobito s onima koje su cijepile velik udio populacije, kao što su Velika Britanija i Danska.

Kako zorno pokazuju grafikoni Worldometera (dolje), Velika Britanija u novom valu bilježi značajno manju smrtnost na broj zaraženih nego što je to bio slučaj u prijašnjim valovima. To očito može zahvaliti visokoj procijepljenosti osobito starijih i rizičnih. Dakle, cijepljenje nas neće potpuno zaštititi od visoko zaraznog soja delta, ali nas može vrlo dobro zaštititi od hospitalizacija i smrti.

Matematičarka Posedel: Važno je cijepiti što više starijih

Matematička statističarka dr. sc. Petra Posedel Šimović s FER-a i Agronomskog fakulteta kaže da brojke koje pokazuju višak smrti od 240 ljudi na 100.000 ne odražavaju jednoznačno kako Hrvatska stoji u borbi s pandemijom u odnosu na druge zemlje.

"Naprotiv, višefaktorski model Karlinsky i Kobaka govori da efikasnost borbe s pandemijom u Hrvatskoj, ali i drugdje, značajno ovisi o kvaliteti zdravstvenog sustava, odnosno koliko je pojedina država uspješna u tome da osigura da zdravstveni sustav ne kolabira, što je faktor B u studiji. Upravo zato, a oslanjajući se na prethodne studije koje ukazuju na to da procijepljenost štiti od razvijanja težih oblika bolesti, izrazito je bitno omogućiti normalan rad sustava zdravstvene skrbi. Ovdje je bitno naglasiti da većinu opterećenja zdravstvenog sustava donosi starija populacija koja u Hrvatskoj još uvijek nije procijepljena u zadovoljavajućem postotku pa time nemamo potrebnu zaštitu od preopterećivanja zdravstvenog sustava", napominje Posedel..

"Drugim riječima, ako se oslanjamo na rezultate studije Karlinsky i Kobaka, mjerenje uspješnosti borbe s pandemijom u Hrvatskoj mora se voditi na dva fronta: mjerenjem viška smrtnosti svakako, ali i mjerenjem procijepljenosti starijeg stanovništva, a potom i procijepljenosti općenito. Ovo potonje izravno može djelovati na sprječavanje kolapsa zdravstvenog sustava koji se dokazao kao bitan faktor u mjerenju viška smrtnosti", zaključuje naša matematičarka.