KINA je danas, drugog dana svojih dosad najvećih vojnih vježbi, ispalila rakete prema Tajvanu te rasporedila nove amfibijske jurišne brodove, bombardere i ratne brodove kako bi u potpunosti okružila otok i uvježbala blokadu.

Vježbe pod nazivom "Misija pravde 2025" započele su 11 dana nakon što su Sjedinjene Američke Države najavile rekordan paket naoružanja za Tajvan vrijedan 11,1 milijardu dolara, piše Reuters.

Simulacija blokade i napada

Iz kineskog Istočnog zapovjedništva objavljeno je da će se vježbe s bojevim streljivom odvijati do 18 sati po lokalnom vremenu na pet lokacija u moru i zračnom prostoru oko Tajvana.

Pomorske i zračne snage uvježbavaju udare na ciljeve na moru i u zraku, kao i protupodmorničke operacije sjeverno i južno od otoka. U ponedjeljak je kineska Uprava za pomorsku sigurnost dodala još dvije zone za vježbe, čime je ovo postao šesti i najveći krug ratnih igara od 2022. godine, kada je tadašnja predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi posjetila otok.

Visoki tajvanski sigurnosni dužnosnik izjavio je za Reuters kako Taipei pozorno prati hoće li Kina, kao i 2022. godine, ispaliti projektile preko samog otoka. Izvor je dodao kako se čini da Peking vježbe koristi i za simulaciju napada na kopnene ciljeve, poput američkog raketnog sustava HIMARS, koji svojim dometom od oko 300 kilometara može gađati ciljeve na obali južne Kine.

Tajvanski predsjednik Lai Ching-te poručio je putem Facebooka da su kineske vježbe "nedosljedne ponašanju koje se očekuje od odgovorne velike sile". Naglasio je da su postrojbe na prvoj crti spremne braniti otok, ali da Taipei ne želi eskalaciju sukoba.

Napetosti i na moru

Ministarstvo obrane Tajvana potvrdilo je da su se u utorak ujutro održale vježbe s bojevim streljivom sjeverno od otoka te da su krhotine pale u njegovu susjednu zonu, koja se proteže 24 nautičke milje od obale. U 24 sata do 6 ujutro, oko otoka je djelovalo 130 kineskih vojnih zrakoplova te 22 mornarička i obalna plovila.

Napetosti su vidljive i na moru. Dužnosnik tajvanske obalne straže rekao je za Reuters da je četrnaest kineskih plovila obalne straže nastavilo ploviti oko tajvanske susjedne zone. "Usvojili smo pristup paralelnog plovidbe jedan na jedan, pomno prateći rute jedni drugima", rekao je, dodajući da je Tajvan koristio i "tehnike stvaranja valova i manevriranja" kako bi prisilio kineska plovila na povlačenje.

Ove vježbe imaju i globalni značaj jer se Tajvan nalazi na ključnim pomorskim i zračnim rutama. Kroz Tajvanski tjesnac godišnje prođe trgovina vrijedna oko 2,45 bilijuna dolara. Iako je pogođeno 11 od 14 tajvanskih zračnih ruta, poremećaji u međunarodnim letovima za sada su minimalni.

Pokazivanje sile

Peking je pojačao retoriku nakon što je japanska premijerka Sanae Takaichi prošlog mjeseca sugerirala da bi kineski napad na Tajvan mogao izazvati vojni odgovor Tokija. Kineski državni mediji u utorak su nastavili s objavom propagandnih materijala, uključujući plakat nazvan "Čekići pravde" koji prikazuje kako dva čekića slamaju tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea.

Kineski mediji posebno su istaknuli prvo sudjelovanje amfibijskog jurišnog broda Tip 075. Akademik Zhang Chi s Kineskog sveučilišta nacionalne obrane pojasnio je da ovo plovilo može istovremeno lansirati jurišne helikoptere, desantne brodove, amfibijske tenkove i oklopna vozila.

Uz to, kineska vojska je u ponedjeljak objavila i video generiran umjetnom inteligencijom koji prikazuje napad humanoidnih robota, mikro-dronova i naoružanih robotskih pasa na otok.

Kina cilja spremnost do 2027.

Kineska vojska priopćila je da su u vježbama sudjelovali razarači, bombarderi i druge jedinice kako bi se "testirala sposobnost pomorskih i zračnih snaga za koordinaciju integriranog obuzdavanja i kontrole". Glavni cilj vježbi je simulacija blokade ključnih luka Keelung na sjeveru i Kaohsiung na jugu otoka.

Ove demonstracije sile podudaraju se s procjenama Zapada. Reuters je prošlog tjedna izvijestio o nacrtu izvješća Pentagona u kojem stoji da "Kina očekuje da će moći voditi i pobijediti u ratu na Tajvanu do kraja 2027. godine", što se poklapa sa stotom obljetnicom osnutka Narodnooslobodilačke vojske.

Ipak, opsežna antikorupcijska kampanja predsjednika Xi Jinpinga unutar vojske otvorila je pitanja o njezinoj stvarnoj spremnosti. Kineski čelnik je u listopadu smijenio osam generala zbog korupcije, a prihodi kineskih obrambenih tvrtki prošle su godine navodno pali za 10 posto unatoč desetljećima rastućih vojnih proračuna.