KINESKA vojska danas je najavila mobilizaciju kopnenih, pomorskih, zračnih i raketnih snaga za "velike vojne vježbe" oko Tajvana.

Cilj manevara, nazvanih "Misija pravde-2025", jest poslati "ozbiljno upozorenje" svima koji zagovaraju neovisnost Tajvana, kao i "vanjskim" silama koje se upliću u unutarnje poslove otoka, piše CNN.

Vježbama će se testirati borbena spremnost te "blokada i kontrola ključnih luka i kritičnih područja", priopćilo je Istočno zapovjedništvo kineske vojske. Aktivnosti s bojnom municijom odvijat će se u pet pomorskih i zračnih zona koje okružuju otok. Vlada u Taipeiju oštro je osudila ovaj potez, optuživši Kinu za "vojno zastrašivanje".

Ove vojne igre dolaze u izuzetno napetom i osjetljivom trenutku za regiju. Posljednjih tjedana traje diplomatski spor između Kine i Japana zbog izjava japanske premijerke o Tajvanu, dok su Washington i Taipei ranije ovog mjeseca najavili jednu od najvećih američkih prodaja oružja otoku do sada.

Istovremeno, tajvanski predsjednik pokušava osigurati odobrenje za povijesni posebni obrambeni proračun, što je dodatno razljutilo Peking.

"Ozbiljno upozorenje separatistima i vanjskim silama koje s miješaju"

Kineska vladajuća Komunistička partija smatra samoupravnu demokraciju Tajvan svojim teritorijem, iako ga nikada nije kontrolirala, te je obećala preuzeti otok - ako bude potrebno i silom. Posljednjih godina Peking pojačava vojno zastrašivanje, često pokrećući velike vježbe u osjetljivim trenucima kako bi izrazio nezadovoljstvo.

Shi Yi, glasnogovornik Istočnog zapovjedništva, izjavio je da će se vježbe usredotočiti na "obuku u patrolama borbene spremnosti na moru i u zraku, preuzimanje sveobuhvatne kontrole" te "blokadu i kontrolu ključnih luka i kritičnih područja".

"Ova vježba služi kao ozbiljno upozorenje separatističkim snagama za 'neovisnost Tajvana' i vanjskim silama koje se miješaju", rekao je Shi, aludirajući na SAD i njegove saveznike. Dodao je kako je to "legitimna i nužna akcija za zaštitu nacionalnog suvereniteta i održavanje nacionalnog jedinstva".

Drugi sugovornici u kineskim državnim medijima bili su izravniji. Vojni analitičar Fu Nan u intervjuu za CCTV izravno je povezao vježbe s američko-tajvanskim sporazumom o naoružanju, nazvavši ga "eskalacijom" "tajnih akcija".

S druge strane, glasnogovornica tajvanskog predsjednika Karen Kuo poručila je da vježbe "očito potkopavaju sigurnosni i stabilnosni status quo Tajvanskog tjesnaca i indo-pacifičke regije" te "otvoreno izazivaju međunarodno pravo i poredak".

Američki paket naoružanja

Povijesni sporazum o oružju vrijedan 11.1 milijardu dolara između SAD-a i Tajvana uključuje raketne sustave HIMARS, protutenkovske projektile, dronove, haubice i vojni softver.

Iako Washington priznaje Narodnu Republiku Kinu kao jedinu legitimnu vladu Kine i priznaje stav Pekinga da je Tajvan dio Kine, nikada nije prihvatio tvrdnju Komunističke partije o suverenitetu nad otokom. SAD održava bliske neslužbene veze s Tajvanom i zakonski je obvezan osigurati mu sredstva za obranu.

Napetosti s Japanom

Kineske vježbe dolaze u trenutku pojačanog fokusa na Tajvan, velikim dijelom zbog napetosti s Japanom. Peking je oštro reagirao nakon što je japanska premijerka Sanae Takaichi sugerirala da bi njezina zemlja mogla vojno odgovoriti ako Kina pokuša silom zauzeti Tajvan.

Za Peking je Tajvan ključna "crvena linija" u odnosima sa SAD-om, a kineski dužnosnici redovito osuđuju neslužbene odnose između Taipeija i Washingtona.

Tajvan se zadnjih godina naoružava

Najavu vježbi pratila je i uobičajena nacionalistička propaganda, uključujući plakat s vatrenim strijelama koje padaju na otok uz natpis "Strijela pravde, kontrole i uskraćivanja". Zasad nije jasno koliko će vježbe trajati.

Glasnogovornik Shi najavio je da će patrole borbene spremnosti započeti 29. prosinca, dok će se vježbe s bojnom municijom održati tijekom 30. prosinca u zatvorenim pomorskim i zračnim zonama. Kineska obalna straža također je u ponedjeljak objavila početak patrola u vodama blizu Tajvana.

Suočen sa sve većim pritiskom Pekinga, Tajvan posljednjih godina pojačava nabavu vojne opreme. Kineski zrakoplovi i brodovi gotovo su svakodnevno prisutni oko otoka. Dio najnovijeg američkog paketa naoružanja trebao bi biti financiran iz posebnog obrambenog proračuna od 40 milijardi dolara koji je predložio predsjednik Lai Ching-te, no prijedlog nailazi na otpor u parlamentu pod kontrolom oporbe.