Kardiolog za Index: 50-godišnjak na biciklu doživio srčani. Spasili ga prijatelji
KARDIOVASKULARNE bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu, od kojeg godišnje umre gotovo 18 milijuna ljudi. Iznimka nije ni Hrvatska, u kojoj se na godinu od srčanog udara ugasi oko 20 tisuća života. Iako je srce najvažniji i najsnažniji mišić u tijelu, često se njegovo zdravlje zanemaruje sve dok ne bude prekasno.
Mladi intervencijski kardiolog Dino Mirić jedan je od liječnika u splitskom KBC-u koji u hitnim slučajevima unutar pola sata stižu u operacijsku salu kako bi spasili život osobama koje su doživjele srčani udar. S kardiologom Mirićem razgovarali smo o najčešćim mitovima i porastu srčanih udara kod mladih, a prisjetio se i radnog dana u kojem je spasio život 30-godišnjaku.
Kako ste se odlučili za specijalizaciju intervencijske kardiologije?
Pri odabiru specijalizacije najbitnije je da iskreno volite ono što radite. To je i najvažniji preduvjet za uspješno svladavanje maratona medicinske profesije, u kojoj se nerijetko susrećem s tužnim ljudskim sudbinama, stresnim situacijama i iznenađujuće složenim međuljudskim odnosima.
Uspjesi će se vrlo često nastojati umanjiti, a nenamjerni propusti pokušati prikazati što većima. Međutim, na kraju dana morate biti sigurni da ste dali sve najbolje od sebe. Ono što je mene privuklo kardiologiji su logičnost i savršena usklađenost cijelog srčano-žilnog sustava, gotovo neograničena mogućnost razvoja struke i jasno opipljivi rezultati liječenja.
Pamtite li priče pacijenata kojima ste spasili život?
U intervencijskoj kardiologiji je uistinu svaki slučaj poseban na svoj način. Međutim, ono što najviše pamtimo su zasigurno mlađi i aktivni pacijenti, u kojih ne očekujemo ovako ozbiljnu dijagnozu. Tako je, primjerice, 50-godišnji biciklist nakon 60 kilometara vožnje biciklom doživio srčani udar, a potom i srčani zastoj.
Presudna je bila brza i pribrana reakcija njegovih prijatelja, koji su odmah započeli s mjerama oživljavanja i nastavili do dolaska tima Hitne medicinske pomoći. Stabiliziran je, doveden u naš laboratorij te je uspješno postavljen stent i otvorena krvna žila koja opskrbljuje 60% srčanog mišića.
Prije nekoliko dana je bio na kontroli, u potpunosti se oporavio i nesmetano vratio svakodnevnim aktivnostima, ali svjestan važnosti redovitog uzimanja terapije i pojačanog opreza.
Oko 20 tisuća Hrvata godišnje umre od srčanog udara. Koliko često intervenirate kada su u pitanju mladi?
Pamtim 30-godišnjaka sa srčanim udarom, u čijoj je podlozi obiteljska sklonost vrlo visokim vrijednostima masnoća u krvi. Uz genetske predispozicije, pacijent je bio i pretio. Nakon što smo ga zaprimili u splitskoj bolnici, obradom smo utvrdili kritična suženja na svim velikim ograncima krvnih žila srca, a uspješno je liječen postavljanjem tri potpornice.
Uvijek me iznova raduju uspješne intervencije i sretni završeci, međutim, ponekad se susrećem i s lošim ishodima. To najčešće budu pacijenti koji u bolnicu stignu prekasno. Stoga je bitno da pacijenti koji u mirovanju osjete pritisak dulji od 10 minuta potraže liječničku pomoć. Ako je pacijent operiran unutar 90 minuta od početka simptoma, veći su izgledi za uspješno liječenje.
Nasreću, smrtni ishodi su rijetki jer uvođenjem intervencijske kardiologije u svakodnevnu praksu umire tek 1 od 25 hospitaliziranih zbog srčanog udara.
Liječite najbitniji mišićni organ u tijelu. Kako zadobijete povjerenje pacijenata koji Vam pružaju svoj život u ruke?
Najkompliciranije stvari treba znati prikazati na vrlo jednostavan način. Ako to primijenimo na pacijente, oni će vam beskrajno vjerovati, a onda će i rezultati biti puno bolji.
Danas imam sreću raditi s timom vrhunskih mladih, ambicioznih i nevjerojatno talentiranih kolega, koji će zasigurno postati autoriteti na ovom području. Intervencijska kardiologija je fascinantni komadić medicine u kojem su rezultati vidljivi vrlo brzo, a pacijentima mijenja sudbinu i nerijetko produlji život.
Kao liječniku najveće zadovoljstvo je kad mi pacijent koji je nedavno ležao na operacijskom stolu zadovoljno mahne prolazeći Pjacom ili Rivom.
U Hrvatskoj tek 10% građana zna pružiti prvu pomoć, koja je jedan od bitnih faktora izlječenja. Koji savjet imate za slučajne prolaznike?
U slučaju da pacijent ne pokazuje znakove života, nužno je započeti masažu srca i umjetno disanje te nastaviti sve do dolaska tima Hitne medicinske pomoći ili oporavka znakova života.
Ispravna laička reanimacija uključuje 30 kompresija na sredinu prsnog koša, brzinom 100 puta u minuti i utiskivanjem prsne kosti za oko 5 cm. Nakon masaže i osiguravanja otvorenog dišnog puta dolaze dva upuhivanja zraka u usta unesrećenog. Ako svjedoci srčanog zastoja nisu voljni dati umjetno disanje, može se provoditi samo vanjska masaža srca, neprekidno i brzinom 100 u minuti.
Jedino tako "kupujemo vrijeme" i osiguravamo bar minimalni protok krvi u mozak, naš najosjetljiviji organ, te sprječavamo njegovo nepovratno oštećenje, koje nastupa već nakon 4-5 minuta.
Koji su najčešći mitovi kod srčanog udara?
Iako se smatrao dijagnozom namijenjenom muškarcima, srčani udar je pogubniji za žene. Nadalje, često se misli kako je prsna bol njegov jedini simptom, ali u dijabetičara i starijih osoba vodeći simptomi su mučnina, opća slabost i otežano disanje.
Pogrešno je vjerovati i kako je srčani udar isključivo nasljedna bolest. Iako su genetska sklonost aterosklerozi i nepromjenjivi faktori rizika vrlo važni u njegovom nastanku, nikako ne smijemo zaboraviti na iznimnu štetnost pušenja, tjelesne neaktivnosti i prekomjerne težine. Konačno, postavljanje potpornice u krvne žile srca ili kirurško prišivanje premosnica ne rješavaju glavni problem - aterosklerozu. Stoga je od ključne važnosti liječenje faktora rizika.
Zbog čega bilježimo porast srčanih udara kod mladih?
Kad govorimo o mladim pacijentima sa srčanim udarom, uzimamo granicu od 45 godina. U njoj dominiraju muškarci, najčešći uzrok je ateroskleroza, a među faktorima rizika ističu se visoke razine masnoća, pušenje i prekomjerna težina, dobro poznate pošasti modernog društva.
U ovoj dobnoj skupini uzrok srčanog udara može biti i zloupotreba nedozvoljenih sredstava poput kokaina i amfetamina. Iako mlade žene obolijevaju puno rjeđe od mladih muškaraca, kod njih susrećemo specifični oblik srčanog udara nastao zbog spontanog puknuća unutarnjeg sloja arterije, često u prvom mjesecu nakon porođaja.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati