PANDEMIJA koronavirusa gurnula je Hrvatsku u vjerojatno najdublju gospodarsku krizu od samostalnosti, a oporavak od koronakrize neće biti ni brz ni lak. Proizlazi to iz ocjena stručnjaka Hrvatske narodne banke (HNB), koji su u novom broju publikacije Financijska stabilnost analizirali utjecaj koronakrize na hrvatsko gospodarstvo.

Prema njihovim procjenama, Hrvatsku u ovoj godini očekuje pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 9,7 posto, što će biti, kako ističu, najveće smanjenje gospodarske aktivnosti u nas od utemeljenja samostalne države. Pritom će snažan udarac pretrpjeti kako robni izvoz i turizam, tako i investicije poduzeća i potrošnja kućanstava, ali i tržište rada. 

Koronakriza je devastirala javne financije

"Pandemija koronavirusa prekinut će petogodišnje razdoblje kontinuirane ekspanzije u kojem je domaće gospodarstvo raslo po prosječnoj realnoj stopi od 2,9 posto, koja je zabilježena i 2019. godine", upozorava se u publikaciji hrvatske središnje banke. 

Koronakriza je već devastirala i hrvatske javne financije. Posljedice krize bit će snažno potonuće državnih financija u minus pa u HNB-u očekuju da će Hrvatska u ovoj godini imati manjak u proračunu od 6,8 posto BDP-a. Usporedbe radi, u prošloj smo godini, ističu u HNB-u, imali višak u proračunu u iznosu od 0,4 posto BDP-a. 

Znatan rast u ovoj godini imat će i javni dug, kojim će se financirati proračunski manjak, pa bi iznos duga države do kraja godine mogao doseći 86,7 posto BDP-a, prognoziraju u HNB-u. Lani je javni dug, podsjećaju, iznosio 73,2 posto BDP-a. 

Država i banke su se dodatno povezale

Rast potreba za financiranjem države, uz istodobno "zaključavanje" gospodarstva, u prvom je ovogodišnjem polugodištu doveo i do još jače povezanosti bankarskog sustava i države, ističe se u publikaciji HNB-a. Tako se u travnju ove godine 22 posto ukupne imovine banaka odnosilo na plasmane državi, što je dva postotna boda više nego potkraj prošle godine. 

U HNB-u se pitaju i što nam na planu borbe protiv koronavirusa nosi ostatak godine. Kao i u slučaju drugih zemalja, i u Hrvatskoj će sve ovisiti o kretanju covida te o uspješnosti u pronalasku lijeka i cjepiva. U HNB-u pritom upozoravaju da bi eventualni novi val pandemije u drugom dijelu godine vjerojatno potaknuo uspostavu novih mjera ograničenja poslovanja, iako bi one najvjerojatnije bile blaže od onih na proljeće, kada smo završili u lockdownu. No, upozoravaju da bi se nastavak otežanog kretanja ljudi i poslovanja preko granica nepovoljno odrazio na gospodarska kretanja u Hrvatskoj, s obzirom na otvorenost njezina gospodarstva. 

Korona je uzdrmala svjetsko gospodarstvo

"I bez ponovnog uvođenja karantene, nastavak i eventualno pojačavanje pandemije doveli bi do neizvjesnosti i straha, a oporavak gospodarske aktivnosti dodatno bi se odgodio, što bi moglo smanjiti i potencijalni rast u srednjem roku i zamjetno produžiti povratak gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj na razinu zabilježenu prije pandemije", poručuju u HNB-u. 

Dodaju kako je pandemija koronavirusa znatno povećala rizike za stabilnost globalnog financijskog sustava. Koronavirus je i inače snažno uzdrmao svjetsko gospodarstvo, bacivši ga u recesiju pa u HNB-u podsjećaju na prognoze MMF-a, prema kojima bi razvijeni dio svijeta u ovoj godini mogao zabilježiti pad gospodarske aktivnosti od osam posto, dok kod zemalja u razvoju prognozira pad BDP-a od tri posto. Među većim zemljama, podsjećaju u HNB-u, MMF u ovoj godini gospodarski rast očekuje jedino u Kini, zemlji iz koje je pandemija koronavirusa krenula, a koja bi u sljedećoj godini mogla predvoditi globalni oporavak. 

U HNB-u se nadaju da bi sljedeća godina i u slučaju Hrvatske mogla biti u znaku početka oporavka. Ističu i kako je hrvatsko gospodarstvo danas otpornije na šokove nego u vrijeme posljednje recesije. Hrvatskoj u prilog, zaključuju u HNB-u, sada ide i članstvo u EU, što joj omogućuje pristup europskim fondovima i mehanizmima za brži oporavak ekonomske aktivnosti.