DIVLJE čimpanze svakodnevno konzumiraju alkohol jedući zrelo voće, a količina odgovara onoj u jednoj boci piva, otkrili su znanstvenici u novoj studiji koja baca svjetlo na evolucijsko podrijetlo ljudske sklonosti alkoholu, piše BBC News.

Evolucijska veza s ljudima

Ovo otkriće pruža snažan dokaz da je ljudska sklonost alkoholu možda naslijeđena od zajedničkih predaka primata koji su se hranili fermentiranim voćem kao izvorom šećera i alkohola.

"Ljudska privlačnost alkoholu vjerojatno je proizašla iz ovog prehrambenog nasljeđa našeg zajedničkog pretka s čimpanzama", izjavio je istraživač Aleksey Maro sa Sveučilišta Kalifornija u Berkeleyju.

Hipoteza "pijanog majmuna"

Iako je poznato da se čimpanze hrane zrelim plodovima s tla, ovo je prva studija koja precizno mjeri količinu alkohola koju pritom unose. Istraživački tim mjerio je udio etanola u voću poput smokava i šljiva koje čimpanze u Obali Bjelokosti i Ugandi jedu u velikim količinama.

Na temelju uobičajene prehrane, izračunali su da čimpanze unose oko 14 grama etanola dnevno, što je ekvivalent jednoj boci piva od 330 ml. Rezultati podupiru takozvanu hipotezu 'pijanog majmuna', koju je prvi predložio profesor Robert Dudley, suistraživač na ovoj studiji.

Odjek u znanstvenoj zajednici

Znanstvenici su u početku bili skeptični, no nova opažanja idu u prilog teoriji. Profesorica Catherine Hobaiter, primatologinja sa Sveučilišta St Andrews, koja nije sudjelovala u istraživanju, komentirala je: "Ono što shvaćamo iz ovog rada jest da naš odnos s alkoholom seže duboko u evolucijsko vrijeme, vjerojatno oko 30 milijuna godina".

Dodala je kako bi to za čimpanze mogao biti "sjajan način za stvaranje društvenih veza, za druženje na šumskom tlu, jedući to otpalo voće." Dr. Kimberley Hockings sa Sveučilišta Exeter naglasila je da čimpanze u studiji nisu konzumirale dovoljno alkohola da bi se opile, jer im to "očito ne bi poboljšalo šanse za preživljavanje".

Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode, čimpanze su ugrožena vrsta, a najveće prijetnje njihovom opstanku su gubitak staništa zbog poljoprivrede, sječe šuma i izgradnje. Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Advances.