HRVATSKA će u ovoj godini imati najveći pad gospodarske aktivnosti među tranzicijskim zemljama srednje i jugoistočne Europe, ali u idućoj godini može računati na najveću stopu gospodarskog rasta u tranzicijskoj regiji. Pokazuju to nove prognoze Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), u kojima se daje pregled udara koronakrize na tranzicijska gospodarstva i šanse za oporavak.

Prema prognozama Bečkoga instituta, hrvatski će BDP u ovoj godini potonuti 9.4 posto, što je više nego i u jednoj drugoj tranzicijskoj zemlji. Donekle sličan pad, devet posto, u Beču prognoziraju samo još Crnoj Gori, dok će ponor u koji je koronakriza gurnula ostala tranzicijska gospodarstva ipak biti nešto manji.

Koronakriza je posebno teško pogodila zemlje koje ovise o turizmu  

Primjerice, u slučaju Slovenije, čije je gospodarstvo koronakriza također bacila na koljena, pad BDP-a u ovoj godini iznosit će, prognoziraju u Bečkom institutu, 6.7 posto, a u Mađarskoj 6.5 posto. Najmanju stopu pada BDP-a, samo dva posto, stručnjaci Bečkog instituta u ovoj godini prognoziraju samo Srbiji i Litvi.

Međutim, stvari bi se trebale radikalno preokrenuti u sljedećoj godini. Naime, s prognoziranom stopom rasta BDP-a od pet posto, Hrvatska bi trebala zauzeti sam vrh ljestvice tranzicijskih zemalja po brzini oporavka od korona udara. Istu stopu rasta u Beču prognoziraju i Crnoj Gori.

Ostale zemlje regije oporavljat će se nešto sporijom dinamikom od nas pa bi tako Slovenija i Srbija trebale ostvariti rast BDP-a od 4.5 posto, a Mađarska od tri posto. Najmanju stopu rasta gospodarske aktivnosti među zemljama srednje i jugoistočne Europe u 2021. godini trebala bi, prema tim prognozama, imati Bugarska, samo 1.7 posto.

U Bečkom institutu ističu kako su koronakrizom posebno teško pogođene zemlje koje jako ovise o turizmu, poput Hrvatske i Crne Gore, ili o robnoj razmjeni s inozemstvom, poput zemalja Višegradske skupine i Slovenije. No, iz Beča poručuju kako je situacija u ovom trenutku, u kojem svjedočimo drugom valu pandemije koronavirusa, krajnje neizvjesna. Tu neizvjesnost oslikava i novi lockdown, u koji su već otišle brojne zemlje, iako još donedavno tako nešto nitko nije očekivao. Ako se restrikcije koje nosi „zaključavanje“ gospodarstva nastave u sljedećim mjesecima, a to je sada već sasvim izvjestan scenarij, onda je gotovo siguran nastavak kretanja tranzicijskih ekonomija silaznom putanjom, kažu u Bečkom institutu. Inače, tranzicijskoj regiji u cjelini u Beču zasad prognoziraju prosječan pad ekonomske aktivnosti od 4.5 posto u ovoj godini, upola manje nego u slučaju Hrvatske.

Oporavak u 2021. generirat će turizam i novac iz EU 

No, stručnjaci Bečkog instituta, izgleda, puno očekuju od sljedeće godine, u kojoj vide godinu početka oporavka od koronakrize. I dok tranzicijskoj regiji u cjelini prognoziraju rast BDP-a po prosječnoj stopi od 3.1 posto, Hrvatskoj navješćuju rast BDP-a od pet posto.

"Najuspješnije u 2021. bit će Hrvatska i Crna Gora", kaže se u analizi Bečkog instituta. 

Okidače rasta hrvatskoga gospodarstva u sljedećoj godini u Beču pronalaze ponajprije u očekivanom oporavku turizma, kao i u novcu iz fondova EU. Naravno, i takve prognoze podložne su promjenama, a najviše će ovisiti o zbivanjima vezanima uz pandemiju koronavirusa. Drugim riječima, najviše će ovisiti o tome koliko će vremena trebati da se procijepi populacija. 

I makroekonomisti Raiffeisena očekuju da bi upravo Hrvatska u sljedećoj godini mogla ostvariti najvišu stopu rasta BDP-a među tranzicijskim zemljama srednje i jugoistočne Europe. Prema njihovim novim prognozama, stopa rasta hrvatskoga BDP-a u 2021. godini trebala bi doseći 5.1 posto, dok su ranije očekivali samo skroman gospodarski rast od oko tri posto. 

Kao razloge bržeg oporavka u sljedećoj godini od ranije očekivanog makroekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković Matijević navodi očekivano procjepljivanje stanovništva, što će omogućiti i oporavak za Hrvatsku iznimno bitnog turizma, kao i početak povlačenja većih iznosa iz blagajne EU. Ipak, Živković Matijević upozorava da je cijela ekonomska slagalica za sljedeću godinu još uvijek prepuna brojnim nepoznanicama te ističe da oporavak neće biti ni brz ni lak. 

Na pretkriznu razinu vratit ćemo se tek za tri godine ili čak i kasnije

Hrvatskoj će vjerojatno trebati tri godine da bi se vratila na razinu na kojoj je bila 2019., što znači da bi se naše gospodarstvo na razinu na kojoj je bilo lani moglo vratiti tek krajem 2022. ili godinu kasnije. Ne treba, dodaje, očekivati ni oporavak turizma preko noći. 

"U EU su najpogođenije koronakrizom južne članice koje jako ovise o turizmu. Među njima je i Hrvatska kod koje je dodatni problem taj što više nema jaku industriju. No, turizmu će trebati dvije ili tri godine da dosegne razinu na kojoj je bio 2019. Tijekom koronakrize su se promijenile i navike turista i trebat će vrijeme da se situacija vrati u normalu", upozorava za Index Živković Matijević. 

Zrinka Živković Matijević

I dok svi već gledamo u budućnost, pravi problem ostaje ova godina. U Raiffeisenu u 2020. očekuju pad hrvatskog BDP-a od 9.4 posto. U trećem ovogodišnjem tromjesečju, koje obuhvaća špicu turističke sezone, hrvatski je BDP, ističe Živković Matijević, zahvaljujući kakvoj-takvoj sezoni ostvario rast u odnosu na drugi kvartal, dobar dio kojeg smo proveli u lockdownu, iako je BDP i u trećem kvartalu u usporedbi s istim kvartalom lani bio slabiji. No, nitko u ovom trenutku ne zna kakve će nam podatke donijeti četvrto tromjesečje, s obzirom na novi val pandemije koronavirusa i restriktivne mjere koje se uvode diljem Europe i svijeta. 

Krnja turistička sezona spasila nas je od još dubljeg pada gospodarstva

I u Hrvatskoj narodnoj banci upozoravaju da je udar koronakrize na hrvatsko gospodarstvo dosad bio vrlo jak. Prema njihovim podacima, hrvatski je BDP u prvih devet mjeseci bio 8.3 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju. Stoga se možemo samo pitati koliki bi pad bio da nije bilo makar i krnje turističke sezone. 

Neizvjesnost prati i sljedeću godinu, posebno njen početak. Već sada su sve oči uprte u cjepivo protiv koronavirusa, no u ovom je trenutku još teško reći kojom dinamikom će se procjepljivati stanovništvo. O odgovoru na to pitanje, međutim, ovisi i uspjeh sljedeće turističke sezone, a time i dinamika gospodarskog oporavka. 

Upravo zbog sveprisutne neizvjesnosti neovisni ekonomist Goran Šaravanja kaže da ne vjeruje u brz oporavak. Ističe da se prognoze koje objavljuju razne institucije temelje na pretpostavci da je ekonomski šok koji je prouzročila pandemija koronavirusa privremen, no veliko je pitanje što ako ostavi trajnije posljedice. U tom slučaju, napominje, i oporavak će biti sporiji. 

Korona će ostaviti trajnije posljedice na ekonomiju

"Nadam se da su razne institucije u svojim prognozama u pravu, ali bojim se da će oporavak ipak duže trajati. Šok koji je koronakriza izazvala mogao bi ostaviti trajnije posljedice na ekonomiju. Sigurno je da će Hrvatska u sljedećoj godini imati oporavak, kako zbog pomoći EU, tako i zbog vjerojatnog oporavka turizma, kao što možemo reći i da ćemo se, zbog članstva u EU, brže oporaviti nego u posljednjoj recesiji. No, inozemno okruženje sada je krhko pa ni oporavak neće biti brz", kaže za Index Šaravanja. 

Goran Šaravanja

I on smatra da će nam trebati barem tri godine da se vratimo na pretkriznu razinu. 

Među tranzicijskim državama, pokazuju prognoze Bečkog instituta, na pretkriznu razinu, onu na kojoj su bile 2019. godine, prve bi se trebale vratiti Srbija i Litva, i to, kako kažu, prije 2022. godine.  Međutim, te dvije zemlje bi u ovoj godini trebale imati i najmanji pad gospodarske aktivnosti pa bi i njihov oporavak trebao ići brže i lakše nego kod ostalih zemalja. Za gospodarstva Srbije i Litve posebno je značajno to što ne ovise toliko o turizmu.