Ni Lalovac, ni Vujčić ne znaju kako žive građani. A nije ih ni briga
Foto: Hina, Index
"GUVERNER koji ima 50 tisuća kuna neto plaće i više od 300 dana boravi izvan zemlje, a njegov prvi suradnik ima privatni avion, nema pojma kako žive ljudi u Hrvatskoj".
Tim je riječima u razgovoru za Večernji list ministar financija Boris Lalovac udario po guverneru HNB-a Borisu Vujčiću. Lalovac je Vujčićevu neto plaću pritom i "povisio" za 15-ak tisuća kuna. Guverner HNB-a, naime, (nakon što si je nedavno povećao plaću za 34 posto) mjesečno zarađuje 34.158 kuna neto, odnosno oko 68 tisuća kuna bruto.
Iz perspektive prosječnog Hrvata radi se o astronomskim svotama, ali pitanje je je li Lalovac prava osoba da kritizira primanja prvog čovjeka HNB-a.
U Lalovčevoj imovinskoj kartici nije moguće pronaći točan iznos njegove mjesečne plaće, ali za pretpostaviti je da zarađuje otprilike isto kao i njegov prethodnik Slavko Linić. Odnosno da svaki mjesec prima oko 18 tisuća kuna neto, tj. oko 35 tisuća kuna bruto.
Jasno je da Lalovac, s takvom neto plaćom, više nego trostruko većom od prosječne, ni sam nije referentan izvor za odgovor na pitanje "kako žive ljudi u Hrvatskoj". Ovu Lalovčevu izjavu stoga treba promatrati prvenstveno u kontekstu nategnutih odnosa između guvernera HNB-a i ministra financija koji traju već neko vrijeme.
Taštine i interesi
Ovoga puta predmet svađe bio je Lalovčev plan konverzije kredita u švicarskim francima u kredite u eurima. Prema Lalovcu, i Vujčić se čitavo vrijeme zalagao za konverziju u eure, objašnjavajući da bi konverzija kredita u kune mogla potpuno isušiti bankovne rezerve.
Međutim nakon što je Vlada izašla u javnost sa svojim prijedlogom konverzije, Vujčić i dalje nije bio zadovoljan. HNB je upozorio da će to banke koštati barem 5,5 milijardi kuna, a zatim je Lalovcu poslao i pismo, koje je vrlo brzo iscurilo u medije, u kojem upozorava na opasnost od rušenja tečaja kune, rasta kamatnih stopa na kredite i zapravo destabilizaciju čitavog financijskog sustava.
Guverner svoje kritike maskira zabrinutošću za gospodarsku stabilnost države. Ministar financija odgovara mu da se ponaša kao agent banaka. A najgora od svega je treća mogućnost; da i Vujčić i Lalovac robuju svojim osobnim taštinama i interesima, te shodno tome koriste svaku moguću priliku da jedan drugome bace koji klip pod noge.
Obračun je počeo još u vrijeme dok se Linićeva ministarska fotelja sve više tresla, a Lalovac važio kako glavni kandidat za novog šefa državne riznice. HNB je tada upozoravao na probleme u naplati poreza, a Lalovac odgovarao proglasivši središnju monetarnu vlast neodgovornom. Ali to je bio tek prolog ove priče.
Povijest bolesti
Prisjetimo se samo situacije iz srpnja prošle godine, kada je Lalovac želio posegnuti u Vujčićevu blagajnu. Tada je ministar financija na sjednici Vlade izjavio kako nije prirodno da HNB ima praktički jednaku dobit kao i poslovne banke, te poručio Vujčiću da bi "HNB mogao biti malo izdašniji po pitanju uplate u proračun".
Vujčić je kritiku tada prešutio, ali udarac je uzvratio u travnju ove godine, kada je stao pred televizijske kamere i poručio da bi se korisnicima kredita u eurima mogla dogoditi ista stvar kao i onima koji su uzeli kredit u švicarskim francima. Opasnost od drastičnog pada rata Vujčić je objasnio mogućim porastom razine Euribora, te poručio Vladi da se moraju početi ozbiljnije baviti svojim poslom, čime je Lalovcu zadao nove glavobolje.
"Pa nismo meteorolozi, ne možemo samo predviđati, treba nešto i raditi", odgovorio mu je Lalovac u razgovoru za HRT, a na istu temu nadovezao se u intervjuu za Media servis. "Posao guvernera je da djeluje, a ne samo upozorava", rekao je Lalovac, te Vujčića optužio za nekorektnost.
"Mi svaki dan komuniciramo i moram priznati da sam ostao iznenađen da on na takav način upozorava Vladu, a zna se tko upravlja bankarskim sektorom i financijskim sustavom", kazao je tada Lalovac i zaključio da se bankarski sektor ponaša "kao da živi na Marsu".
Sukob Lalovac - Vujčić, kojeg su oba aktera u više navrata negirala, krešendo je doživio u svibnju ove godine, na okruglom stolu održanom na Ekonomskom fakultetu u Splitu.
I tom prilikom je Vujčić branio banke, govoreći o padu profitabilnosti i kamatnih prihoda. "Činjenica da smo osigurali dovoljno kapitala čini sustav stabilnim i sigurnim. Kupili smo vrijeme za reforme, a ostatak je na drugima", u rukavicama je Vujčić prozvao Vladu, na što mu je Lalovac odgovorio:
"Stabilnost financijskog sustava nisu platili bankari nego državni proračun. Sedamnaest milijardi kuna je išlo iz državnog proračuna, tako da, kada govorimo o stabilnosti financijskog sustava, ja kao ministar moram posegnuti u džepove hrvatskih građana da plate 'zločeste dečke'".
Lalovac nije stao na tome; izreferirao je i kako su banke u vrijeme najveće gospodarske krize svojim bankama majkama isplatile 10 milijardi kuna, apelirao na banke da "pokušaju živjeti s hrvatskim građanima, poduzetnicima i državom koji teško žive", a poručio je i da mu "uvijek skoči tlak kad sluša kolege bankare".
Tko tu koga?
Na kraju svega, i dalje ostaje otvoreno ključno pitanje - kome građani mogu vjerovati? Tehnokratskom zaštitniku bankarskog sustava? Ili SDP-ovom populističkom jurišniku? I postoji li na ovo pitanje uopće jednoznačan odgovor?
U ovom igrokazu taština uloge su raspoređene tako da jednu igra blizak osobni prijatelj premijera Zorana Milanovića, a drugu čovjek kojeg je zapalo da u presudnim trenucima uoči parlamentarnih izbora svojoj stranci podigne rejting kako god zna i umije.
Lalovac i Vujčić dio su istog klana, čak i kad se u medijima gledaju preko nišana. Guverner HNB-a i ministar financija u suprotnosti su utoliko što se trenutno razilaze njihovi partikularni interesi; Vujčić će svoju fotelju bez podrške bankara teško zadržati, a Lalovac ovisi o glasovima građana na izborima, koje će najlakše dobiti ako se nastavi predstavljati kao Robin Hood, pošast bogatih i borac za najugroženije.
Uostalom, iako su trenutno na suprotnim stranama, Lalovac i Vujčić imaju vrlo sličan background. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Vujčić je doktorirao, a Lalovac magistrirao. Obojica imaju iskustva i kao predavači u visokom obrazovanju, a Lalovac je prije zaposlenja u Ministarstvu financija radio - u banci. Odnosno u Raiffeisen Leasingu, gdje je bio direktor sektora za računovodstvo, financije i izvještavanje.
I tu dolazimo do temeljne razlike između aktualnog ministra financija i guvernera HNB-a. Lalovac u banci, nakon ovako oštre retorike prema bankarima, gotovo sigurno više neće raditi. Pred Vujčićem bi, pak, u bankarskom sektoru mogla biti svijetla budućnost. Uostalom, gdje bi drugdje u Hrvatskoj mogao zaraditi tih svojih 35 tisuća kuna mjesečno? Jedino možda kod Ivice Todorića, koji na plaći već ima jednog bivšeg guvernera HNB-a - Željka Rohatinskog.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati