Foto: Hina

"DOBRO je prošlo", tim je riječima predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko ocijenio susret s predsjednicom Grabar-Kitarović. Razgovarali su, kao što je prije bilo najavljeno o lošoj gospodarskoj situaciji u državi, ali i o nezaposlenosti te odlasku mladih iz Hrvatske.

"To što gospodin Milanović nije došao, meni je žao. To ipak govori o njegovoj odgovornosti, to je čovjek koji vodi Vladu, čovjek koji je dužan predsjednici Hrvatske i opoziciji i hrvatskoj javnosti reći što namjerava učiniti u zadnjih nekoliko mjeseci svoje vlasti. Mislim da je ovo nedostatak odgovornosti koji nije prihvatljiv," rekao je Karamarko.

O mjestu gdje bi se trebala održati proslava obljetnice Oluje, nisu razgovarali, ali je šef HDZ-a napomenuo kako nije vrijeme eksperimentiranja, pogotovo kada je novca još manje: "Ja sam za to da bude u Kninu, branitelji su za to da bude u Kninu. Mimohod u Zagrebu, što, kako, tko bi došao, kako bi to izgledalo, to je upitno. S obzirom da su ljudi naučili na Knin. Knin je simbol te pobjede," A osvrnuo se i na oporbu. Naime, nove mjere uštede nisu dovoljno učinkovite, rekao je Karamarko, dodavši kako Vlada griješi već dvije godine jer postavlja stranačke poslušnike, a ne stručnjake.

"Problem u javnim poduzećima nisu državna jamstva već političko kadroviranje"

Karamarko je izrazio bojazan da reformske mjere koje potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac predstavljaju u Bruxellesu neće zadovoljiti Europsku komisiju te je ustvrdio da problem u javnim poduzećima nisu državna jamstva već političko kadroviranje.

"Teško je biti Nostradamus i predvidjeti, a možda čak i nije teško. Bojim se da te reforme mjere neće zadovoljiti zahtjeve Bruxellesa", izjavio je Karamarko odgovarajući na upit novinara nakon sastanka s predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac razgovaraju u Bruxellesu s povjerenikom Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierreom Moscovicijem i predstavljaju mu reformske mjere koje se poduzimaju i namjeravaju poduzeti. Vlada je u drugoj polovini ožujka poslala Komisiji prvi nacrt mjera za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, a u međuvremenu je pripremljen i dio fiskalnih mjera vezan uz daljnje uštede u agencijama i javnim poduzećima i agencijama.

Komisija bi u svibnju, ako hrvatske mjere ocijeni nedovoljnim, odnosno da Nacionalni reformski program ne nudi jamstvo da se ide prema ispravljanju neravnoteža, mogla pokrenuti korektivni postupak za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža

Karamarko je istaknuo da bi htio biti konstruktivna opozicija te da bi volio da uspiju. "Bilo koji pomak će biti nama vjetar u leđa kad dođemo na vlast, nama će biti lakše. Svaki uspješni zahvat ove Vlade možda znači otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje broja ljudi koji sele iz države itd. Iako, nažalost, moram zaključiti da sam tu skeptičan, jer sve što su do sad pokazali ne ukazuje da bi oni mogli pronaći bilo kakvo kvalitetno rješenje", rekao je Karamarko.

Komentirajući mjere štednje i jamstva javnim poduzećima koja bi po novoj EU statističkoj metodologiji mogla povećati proračunski deficit za 2014. na između 16 i 18 milijardi kuna, Karamarko je novinarima kazao da nije problem u jamstvima javnim poduzećima, već u menadžmentu.

"Mi stalno pričamo o repu problema i o posljedicama. Nismo pričali o javnim poduzećima koja moraju imati najbolje menadžmente, a ne ljude koji se žele politički smjestiti da bi zadovoljili neke stranačke kriterije. U konačnici, javna poduzeća trebaju pomagati Vladi i državnom proračunu, a ne obrnuto. I to su ogromna izdavanja, ogromna sredstva se gube, a to je i ministar Lalovac jučer rekao", ustvrdio je Karamarko, napomenuvši da je Vlada u samom startu pogriješila jer se dvije godine bavila samo kadroviranjem, postavljajući u javna poduzeća svoje stranačke poslušnike, a ne stručnjake.